FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
nitrati, soli ili esteri nitratne (V) ili dušične kiseline. Od svih poznatih soli najtopljiviji su u vodi. Nastaju u prirodi djelovanjem mikroorganizama iz amonijaka i org. tvari koje sadrže dušik (nitrifikacija). Neki n. upotrebljavaju se kao umjetno gnojivo, eksplozivi ili kao konzervansi hrane.
nitratna kiselina (dušična kiselina), HNO3, jedna od najjačih mineralnih kiselina. Bezbojna tekućina koja se na zraku dimi, a na svjetlu postaje žuta te se raspada stvarajući dušični dioksid (NO2). Jedan od najvažnijih anorg. spojeva. Otapa gotovo… Nastavi čitati →
nitridi, spojevi dušika i kovina. Vrlo su tvrdi i otporni na visoke temp. (npr. talište tantalova nitrida /TaN/ je 3090 °C, a hafnijeva nitrida /HfN/ 3305 °C).
nitrifikacija, biokem. proces kod kojega → dušične bakterije u tlu pretvaraju amonijak (nastao bakterijskom razgradnjom bjelančevina iz odumrlih biljnih i životinjskih dijelova) u nitrite, a potom u nitrate. Na taj se način tlo obogaćuje dušikom koji biljka može iskorištavati.… Nastavi čitati →
nitrili, org. cijanidi, spojevi koji sadrže skupinu -CN vezanu na org. skupinu. Opća formula R–CN (R = ugljikovodična skupina). Bezbojne su tekućine svojstvena mirisa. Nastaju od ugljikovodika tako da skupina -CN zamijeni H-atom, npr. acetonitril, CH3CN.
nitriti, soli nitritne (dušikaste ili dušičaste) kiseline, nastaju redukcijom nitrata.
nitritna kiselina (dušikasta ili dušičasta kiselina), HNO2, slaba kiselina koja može postojati samo u otopinama. Njezine su soli nitriti.
nitro-bojila, org. umjetna bojila koja imaju nitro-skupinu NO2. Služe za bojenje vune, svile, kože.
nitro-spojevi, org. spojevi koji sadrže nitro-skupine -NO2 vezane na atom ugljika. Dobivaju se nitracijom. Redukcijom daju aromatske amine. Služe kao eksplozivi.
nitrobenzen, C6H5NO2, žućkasta uljasta tekućina slatka okusa i mirisa na bademe. Dobiva se nitracijom benzena, tj. djelovanjem smjese sulfatne i nitratne kiseline na benzen. Međuprodukt pri proizvodnji anilina. Služi kao otapalo i blagi oksidans.
nitroceluloza → celulozni nitrat
nitrofenoli, org. spojevi koji nastaju nitracijom fenola. Postoje tri izomerna oblika n. (orto, meta, para). Služe kao indikatori pH-vrijednosti te kao sredstva protiv štetočina.
nitroglicerol (nitroglicerin) → glicerol-trinitrat
nitroza, otopina dušičnih oksida i nitrozilhidrogensulfata u sumpornoj kiselini.
nitrozo-spojevi, org. spojevi koji sadrže nitrozo-skupinu -NO, npr. nitrozo-bojila.
niz mat Jedan od najvažnijih pojmova mat. analize i topologije. Mat. struktura općeg oblika a1, a2, a3,…an pri čemu je a1 prvi, an opći član niza (slijeda). Najpoznatije su vrste nizova… Nastavi čitati →
No, kem. znak za element → nobelij.
Nobel, Alfred Bernhard, švedski kemičar, inženjer i tvorničar (Stockholm, 21. X. 1833 – San Remo, 10. XII. 1896). Studirao kemiju u Sankt Peterburgu, Parizu i SAD-u. Otkrio da se nitroglicerinom natopljena inertna tvar (infuzorijska zemlja)… Nastavi čitati →
nobelij (lat.), znak No, transuranski kem. element s rednim brojem 102 u periodnom sustavu elemenata, rel. atomske mase 259. Radioaktivni element iz skupine aktinida, umjetno dobiven na Sveučilištu u Berkeleyu u Californiji 1958. bombardiranjem kirija ugljikom (H. Herding, W. Forsling),… Nastavi čitati →
