FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
nukleon, naziv za protone i neutrone, tj. gl. čestice koje čine atomske jezgre. Ukupan broj n. u jezgri zove se nukleonski (ili maseni) broj. Kod označivanja kem. elemenata i njihovih izotopa maseni se broj piše kao gornji lijevi indeks,… Nastavi čitati →
nukleonika (lat.; grč.), tehnol. aspekt nuklearne fizike koji se bavi konstrukcijom nuklearnih reaktora, uređajima za proizvodnju i detekciju zračenja, radioaktivnim otpadom, radioizotopima i sl.
nukleosinteza, proizvodnja svih kem. elemenata u svemiru od jedne ili dviju jednostavnih atomskih jezgara u nuklearnim procesima. Postoji nekoliko načina pojave n. Primordijalna n. javlja se nakon tzv. velikoga praska, a stelarna n. u središtima zvijezda s vrlo visokom… Nastavi čitati →
nukleotid, osnovna građevna jedinica nukleinskih kiselina (koje su polimeri nukleotida), sastavljena od triju molekula: šećera riboze ili dezoksiriboze, fosfatne kiseline te purinske (adenin, gvanin) ili pirimidinske (citozin, timin, uracil) dušične baze. Molekula adenozin-trifosfata (ATP) također je nukleotid sastavljen od… Nastavi čitati →
nuklid (prema lat.), skup atoma karakteriziranih građom jezgre, tj. atomskim brojem i brojem neutrona. Nuklidi s jednakim brojem protona, a različitim brojem neutrona, zovu se → izotopi.
nula (lat.), ništica, 0, broj sa svojstvom da kod zbrajanja (i oduzimanja) ne utječe na rezultat, tj. 0 je neutralni element za zbrajanje i oduzimanje. Množenje s nulom daje nulu. Dijeljenje s nulom nije definirano, ili rezultat dijeljenja s nulom… Nastavi čitati →
numerički, kao pridjev znači: brojni, brojčani, brojevni, koji se odnosi na brojeve ili je u obliku brojeva. Kao prilog znači: izražen brojem.
nutacija (lat.) 1. biol Autonomno gibanje zbog procesa u unutrašnjosti biljke s posljedicom nejednolika rasta različitih strana pojedinih organa. Najpoznatije je kružno gibanje mladih vitica biljaka povijuša, koje im omogućuje uvijanje oko podloge. 2. Nehotično, nesvjesno klimanje glavom. Također, minimalni… Nastavi čitati →
njihalo, svako čvrsto tijelo koje se njiše oko fiksne točke. Najčešće tijelo ili uteg obješen o niti ili štapu koje se može slobodno njihati. Kada se tijelo, obješeno o točku izvan njegova težišta, pomakne izvan ravnotežnog položaja, ono se… Nastavi čitati →
njutn ili newton (simbol N), mjerna jedinica za silu, izvedena jedinica SI. Definira se kao sila potrebna da tijelu mase 1 kg dade ubrzanje od 1 m/s2. Nazvana je u čast I. Newtona za njegov rad na području klas. mehanike.
O, o, 1. Dvadeset i prvo slovo hrv. latinice. 2. Znak za stražnji zaobljeni samoglasnik koji se u različitim jezicima može različito izgovarati (otvoreno ili zatvoreno). 3. U geometriji, kratica za opseg. 4. kem. Oznaka (O) za kem.… Nastavi čitati →
Oberon, drugi po veličini satelit Urana, otkrio ga 1787. W. Herschel. Promjera 1524 km, sastoji se od stijena i leda. Ima mnogo kratera i planina čija visina doseže do 20 km.
Oberth, Hermann, njem. fizičar (Hermannstadt, danas Sibiu, Rumunjska, 25. VI. 1894 – Nürnberg, 28. XII. 1989). Jedan od utemeljitelja astronautike i raketne tehnike. Postavio znanstv. temelje novih tehnologija koje su omogućile let u svemir. Objavio… Nastavi čitati →
obod, vanj. dio predmeta. U geometriji, o. kruga polumjera r je kružnica istog polumjera r sa središtem u središtu kruga.
obodni kut, kut kojemu je vrh u nekoj točki kružnice, a krakovi prolaze drugim dvjema točkama kružnice.
obujam (volumen, zapremnina), oznaka V. Jedna od važnih geometrijskih veličina koja predstavlja brojčano iskazanu mjeru prostora koju zauzima tijelo. Kao jedinica mjere obujma uzima se kocka čija stranica ima jediničnu duljinu (1 cm, 1 dm, 1 m i sl.), tj.… Nastavi čitati →
Occhialini, Giuseppe, talijanski fizičar (Fossombrone, Pesaro, 5. XII. 1907 – Pariz, 30. XII. 1993). Surađujući s P. M. S. Blackettom i C. F. Powellom pridonio otkriću raspara piona ili pi-mezona (1947), za što je Powell dobio Nobelovu nagradu za fiziku 1950.
Ochoa, Severo, amer. molekularni biolog španj. podrijetla (Luarca, 24. IX. 1905 – Madrid, 1. XI. 1993). Djelovao kao voditelj odjela za fiziologiju Instituta za med. istraživanja u Madridu, istraživač u Oxfordu te prof. farmakologije i… Nastavi čitati →
octena kiselina, karboksilna kiselina, CH3COOH; bezbojna tekućina oštra mirisa, tališta 16,6 °C, kada prelazi iz ledene o. k. u kristalnu masu sličnu ledu (ledeni ocat). Stvara soli acetate. Nastaje oksidacijom acetaldehida. Služi u proizvodnji celuloznog acetata, plast.… Nastavi čitati →
