FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI

oduzimanje

oduzimanje (odbijanje, suptrakcija), mat. operacija na brojevima, dužinama, polinomima, vektorima, matricama i sl. Na skupu realnih brojeva binarna operacija koja umanjeniku (minuendu) a i umanjitelju (suptrahendu) b pridružuje broj c koji je njihova razlika ili diferencija, tj. a – b… Nastavi čitati

Oe → ersted

Oeersted

ogib → difrakcija

ogibdifrakcija

ogledalo → zrcalo

ogledalozrcalo

ohm → om

ohm om

Ohm, Georg Simon

Ohm, Georg Simon, njemački fizičar (Erlangen, 16. III. 1789 – München, 6. VII. 1854). Profesor u Kölnu, Berlinu, Nürnbergu, Münchenu. Najpoznatiji po → Ohmovu zakonu (1821). Njemu u čast nazvana je SI-jedinica električnog otpora →… Nastavi čitati

Ohmov zakon

Ohmov zakon, tvrdnja da je u krugu istosmjerne struje jakost struje razmjerna naponu, a obrnuto razmjerna otporu vodiča. Matematički: I = U/R ili U = IR, gdje je I jakost struje u amperima, R otpor vodiča u omima,… Nastavi čitati

Ohmućević, Petar Damjan

Ohmućević, Petar Damjan, hrv. matematičar (XVII. st.). Predavao u Dubrovniku i Napulju (od 1656). Napisao dva djela iz matematike koja su ostala u rukopisu. U njima raspravlja o praktičnim geometrijskim problemima i o određivanju obujma broda.

okluzija

okluzija (lat.) 1. fiz Uklapanje čestica krute, tekuće ili plinovite tvari u čvrsto tijelo (npr. mjehurići plinova u lijevanim metalima, vodik u kristalnoj rešetki paladija). 2. geogr Završna faza u razvoju ciklone kod koje je topao zrak podignut u visinu,… Nastavi čitati

okomitost

okomitost, relacija među pravcima, ravninama, vektorima koja zadovoljava uvjet da je kut među njima pravi. Pravci u ravnini su okomiti ako je zadovoljen uvjet a1a2 = -1, gdje su a1 i a2 koeficijenti… Nastavi čitati

oksalna kiselina

oksalna kiselina, bezbojna, kristalna, vrlo otrovna tvar topljiva u vodi, najjednostavnija dvobazična karboksilna kiselina, (COOH)2 • 2H2O. Ima je u nekim biljkama. Koristi se u kožarstvu, bojadisarstvu, za čišćenje tkanine i uklanjanje mrlja od hrđe.

oksidacija

oksidacija (franc. iz grč.), u prvotnom i užem smislu, kem. proces spajanja s kisikom. Amo spadaju procesi disanja, gorenja, truljenja, hrđanja kovina i sl. Općenitije, kem. proces smanjenja broja negativnih naboja. Broj elektrona koji treba oduzeti ili dodati nekom atomu… Nastavi čitati

oksidacija i redukcija

oksidacija i redukcija (oksido-redukcijske reakcije, redoks-reakcije), reakcije kod kojih je oksidacija jedne tvari vezana uz istodobnu redukciju druge tvari. Elektrone koje izgubi jedna tvar (oksidacija) prima druga tvar (redukcija). O. i r. javljaju se samo tamo gdje se događa prijenos… Nastavi čitati

oksidansi

oksidansi (oksidancije, oksidacijska sredstva), tvari koje predaju kisik drugim tvarima, tj. oduzimaju im elektrone. Služe kao sredstva za bijeljenje, dezinfekciju. O. su npr. kalijev klorat, kalijev permanganat, peroksidi, dušična kiselina i dr. U dodiru s org. tvarima mnogi o. burno reagiraju.

oksidi

oksidi (franc. iz grč.), binarni spojevi koji nastaju spajanjem kisika i drugih elemenata. Ako molekula ima više atoma kisika, onda se radi o dioksidima (2), trioksidima (3), tetraoksidima (4) itd. Često nastaju tako da element izgori u zraku ili u… Nastavi čitati

oksidimetrija

oksidimetrija (grč.), skup volumetrijskih metoda kvantitativne kem. analize koje primjenjuju oksidoredukcijske reakcije (npr. jodometrija, manganometrija).

oksigen

oksigen (grč.) → kisik

oksikiseline

oksikiseline (hidroksikiseline), org. kiseline koje uz karboksilnu sadrže i hidroksilnu skupinu, npr. mliječna, vinska, limunska, salicilna kiselina.

oksimi

oksimi, org. spojevi koji imaju atomsku skupinu C=NOH. Dobivaju se reakcijom hidroksilamina s aldehidima ili ketonima.

oktaedar

oktaedar (grč.) 1. Jedno od pet pravilnih geometrijskih tijela (Platonovih tijela). Ima 8 jednakostraničnih trokuta, 6 vrhova i 12 bridova. 2. Kristalna forma u kubičnom sustavu, izgleda dvostruke piramide. Sastoji se od osam ploha koje sijeku sve tri osi u… Nastavi čitati