FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
Pauli, Wolfgang, austrijski i švicarski fizičar (Beč, 25. IV. 1900 – Zürich, 15. XII. 1958). Doktorirao kod A. Sommerfelda, asistent i suradnik Maxa Borna i Nielsa Bohra. Predavao u Hamburgu (1923–28), Zürichu (nakon II. svjetskoga… Nastavi čitati →
Pauling, Linus Carl, američki kemičar (Portland, 28. II. 1901 – Big Sur, California, 19. VIII. 1994). Doktorirao na Caltechu u Pasadeni. Profesor na više sveučilišta u SAD-u. Primijenio kvantnu mehaniku, točnije difrakciju X-zraka, difrakciju elektrona… Nastavi čitati →
Pb, kem. simbol za element → olovo (lat. plumbum).
pc, znak mjerne jedinice → parsek.
pd, kem. simbol za element → paladij.
Peano, Giuseppe, tal. matematičar i logičar (Spineta, 27. VIII. 1858 – Torino, 20. IV. 1932). Prof. u Torinu i član tamošnje akademije (od 1891). Jedan od začetnika mat. logike i aksiomatizacije aritmetike. Skup prir. brojeva… Nastavi čitati →
Pearson, Karl, engleski matematičar i statističar (Islington/London, 27. III. 1857 – Coldharbour, Surrey, 27. IV. 1936). Diplomirao matematiku u Cambridgeu, zatim u Njemačkoj studira fiziku, rimsko pravo, njemačku književnost i fiziologiju. U Londonu završio i… Nastavi čitati →
Pedersen, Charles, američki kemičar (Pusan, Koreja, 3. X. 1904 – Salem, New Jersey, 26. X. 1989). Magistrirao organsku kemiju na MIT-u. Cijeli radni vijek proveo u tvrtki DuPont (1927−69). Za sintezu cikličkih polietera, spojeva koji… Nastavi čitati →
Pegaz (lat. Pegasus), zviježđe sjev. neba s četirima sjajnim zvijezdama koje tvore poznati Pegazov četverokut. Merkab je bijeli div 2. veličine, a Sheat crveni div. Ime dobilo po letećem konju Pegazu iz grč. mitologije.
Peierls, Rudolf Ernst, njemački i britanski fizičar (Berlin, 5. VI. 1907 – Oxford, 19. IX. 1995). Student W. Heisenberga i W. Paulija. Profesor u Birminghamu, Oxfordu i Seattleu. Procijenio energiju oslobađanja u nuklearnim reakcijama (1940.… Nastavi čitati →
Pejnović, Dušan, hrvatski fizičar (Sisak, 4. I. 1883 – Zagreb, 18. II. 1958). Profesor u Zagrebu. Bavio se ogibom svjetlosti, Zeemanovim efektom u vezi s apsorpcijom svjetlosti te ultrazvučnim valovima.
pekulijarno gibanje, vlastito gibanje zvijezde unutar skupa zvijezda ili galaktike unutar skupa galaktika.
Peltier, Jean Charles Athanase, franc. fizičar (Ham, 22. II. 1785 – Pariz, 27. X. 1845). Otkrio toplinski učinak el. struje koja prolazi kroz spoj različitih metala (Peltierov efekt, 1834) proizvodeći toplinu ili hladnoću, ovisno o… Nastavi čitati →
Penrose, Roger, brit. fizičar, astronom, kozmolog, matematičar (Colchester, Essex, 8. VIII. 1931). Došao do novih spoznaja o svojstvima crnih rupa. S Hawkingom dokazao Einsteinov teorem opće relativnosti da se u središtu crne rupe javlja prostorno-vremenski singularitet s… Nastavi čitati →
pentan, C5H12, peti član alkalnog niza koji postoji u tri izomerna oblika. Najlakši tekući alkan, bez boje, vrije pri 36 °C. Služi kao otapalo.
pentoze, monosaharidi s pet atoma ugljika u molekuli s općom formulom C5H10O5. Najvažnija pentoza je riboza, bitan sastojak nukleinske kiseline.
Penzias, Arno Allan, američki astrofizičar (München, 26. IV. 1933). S → R. W. Wilsonom otkrio pozadinsko kozmičko zračenje kao dokaz ostataka zračenja nastalih velikim praskom. Detektirali su signal koji odgovara zračenju pri temperaturi od 3K što… Nastavi čitati →
peptidi, kem. spojevi sastavljeni od dviju (dipeptidi), triju (tripeptidi) ili više (polipeptidi) aminokiselina povezanih atomskom skupinom –NHCO- (peptidna veza). Polipeptidi sadrže više od deset, a obično 100–300 aminokiselina.
peptizacija, proces obrnut od koagulacije, tj. prijelaz koloida iz stanja gela u stanje sola (npr. p. kaučuka pri preradi u gumu).
peptoni, smjese polipeptida, nastaju pri enzimskoj razgradnji bjelančevina. Topljivi su u vodi i tijelo ih apsorbira.
