FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
peta- (grč.), oznaka P, predmetak za tvorbu naziva decimalnih mjernih jedinica u vrijednosti tisuću milijuna milijuna (1 000 000 000 000 000). Npr. 1Pm=1015m.
Petit, Aléxis Thérèse, franc. fizičar (Vesoul, 2. X. 1791 – Pariz, 21. VI. 1820). S F. Aragoom (1786–1853) istraživao lom svjetlosti u plinovima i prihvatio Fresnelovu valnu teoriju svjetlosti. S Pierreom L. Dulongom odredio specifični… Nastavi čitati →
petrifikacija (lat.), okamenjivanje, proces fosilizacije, pretvaranje org. molekula (npr. drva) u anorganske (npr. kamen ili mineralne strukture). pren Mrtvilo; stanje bez pomaka, odn. promjena.
petrokemija, grana kemije i kem. tehnologije koja se bavi istraživanjem nafte i prir. plina te dobivanjem proizvoda iz njih, a koji ne služe kao goriva ili maziva.
petrokemijski proizvodi, proizvodi dobiveni od naftnih derivata i plina. Najvažniji su etilen, propilen, butilen, benzen i dr. Od tih se temeljnih proizvoda dobivaju međuproizvodi kao što su sintezni plin, amonijak, metanol, octena kiselina, čađa i dr., te konačni proizvodi… Nastavi čitati →
petrologija (grč.), znanost o fiz. i kem. sastavu, svojstvima, nastanku minerala i stijena. Proučava tvari nastale sedimentacijom ili kao rezultat promjena nastalih djelovanjem temperature i tlaka, te stijene vulkanskog podrijetla.
Peuerbach (Peurbach, Puerbach, Purbach), Georg von, austr. astronom i matematičar (Peuerbach, kraj Beča, 30. V. 1423 – Beč, 8. IV. 1461). Prof. u Ferrari, Bologni, Padovi, Beču te dvorski astronom kralja Ladislava Ugarskog. Prvi u… Nastavi čitati →
pH (krat. od lat. potential hydrogenist), potencijal vodika, mjera kiselosti ili bazičnost vodenih otopina. Jednaka je negativnom logaritmu koncentracije iona vodika u otopini. Iskazuje se ljestvicom pH-vrijednosti od 0 do 14, pri čemu neutralne otopine (kao voda) imaju pH-vrijednost… Nastavi čitati →
Phillips, William Daniel, amer. fizičar (Wilkes-Barre, 5. XI. 1948). Djelovao na MIT-u u Cambridgeu, Massachusetts. Razvio metodu laserskog hlađenja postigavši ekstremno niske temperature. Podijelio Nobelovu nagradu za fiziku 1997. s C. Cohen-Tannoudijem i S. Chuom.
Phobos (Fobos), bliži Marsov satelit nepravilna oblika (vel. 27×19 km) koji oko Marsa obiđe za vrijeme kraće od Marsova dana, tj. za 7 h i 39 min.
Phoebe (Feba), Saturnov najdalji satelit. Giba se retrogradno. Otkrio ga 1899 W. H. Pickering.
Phoenix (Feniks), zviježđe juž. neba. Najsjajnija zvijezda Anka udaljena 60 svjetlosnih godina.
pi (grč. π), 1. Šesnaesto slovo grčke abecede. 2. Iracionalni transcendentni broj, približno jednak 3,14 i izražava odnos opsega i promjera kružnice (O = 2rπ). Poznavali su ga stari Egipćani, Babilonci, Kinezi. Ludolf van Ceulen ga je izračunao… Nastavi čitati →
Piazzi, Giuseppe, tal. astronom (Ponte di Valtellina, 16. VII. 1746 – Napulj, 22. VII. 1826). Redovnik i prof. teologije u Rimu (od 1779), matematike u Palermu (od 1780), utemeljitelj zvjezdarnice u Palermu (1787). Otkrio prvi… Nastavi čitati →
Picard, Jean Félix, franc. astronom i svećenik (La Flèche, Sarthe, 21. VII. 1620 – Pariz, 12. VII. 1682). Prvi izmjerio veličinu Zemlje na temelju mjerenja duljine meridijanskog stupnja s pomoću triangulacije. Dobio rezultat 111,2 km… Nastavi čitati →
Piccard, Auguste Antoine, švicarski fizičar i izumitelj (Basel, 28. I. 1884 – Chexbres/Lausanne, 24. III. 1962). Istraživač stratosfere i podmorja. U tu svrhu izrađivao → aerostate i → batiskafe. U balonu s vodikom dignuo… Nastavi čitati →
Pickering, Edward Charles, američki astronom i fizičar (Boston, 19. VII. 1846 – Cambridge, Massachusetts, 3. II. 1919). Stariji brat Williama Henryja. Dugogodišnji ravnatelj Harvardove zvjezdarnice. Unaprijedio spektrografiju tako što je postigao da se dobije spektrogram… Nastavi čitati →
