FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
Rf, oznaka za kem. element → rutherfordij (rutherfordium).
Rh, oznaka za kem. element → rodij (rhodium).
Rheticus (pravim imenom i prezimenom Georg Joachim von Lauchen), austrijski astronom i matematičar (Feldkirch, Vorarlberg, 16. II. 1514 – Košice, 4. XII. 1576). Profesor matematike u Wittenbergu (od 1536) i Leipzigu (1542–50). Nagovorio Kopernika da mu… Nastavi čitati →
Ribe (lat. Pisces), ekvatorijalno zviježđe smješteno između Vodenjaka i Ovna, u njemu se nalazi proljetna točka. Najsjajnija zvijezda je Eta, veličine 3,6. U R. se nalazi galaktika M74.
Riccati, Jacopo Francesco, talijanski matematičar (Venecija, 28. V. 1676 – Treviso, 15. IV. 1754). Doktorirao pravo u Padovi. Jedan od utjecajnih širitelja Newtonovih ideja u Italiji. Bavio se hidraulikom za potrebe Venecije, ali je najpoznatiji… Nastavi čitati →
Ricci-Curbastro, Gregorio, tal. matematičar (Lugo di Romagna, 12. I. 1853 – Bologna, 6. VIII. 1925). Prof. u Padovi (1880–1925). Istraživao zakone el. kruga, diferencijalne jednadžbe, ali je najpoznatiji kao izumitelj apsolutnoga diferencijalnog računa (1884–94) nazvanog… Nastavi čitati →
Riccioli, Giovanni Battista, tal. astronom (Ferrara, 17. IV. 1598 – Bologna, 25. VI. 1671). Isusovac, ali se najviše bavio astronomijom. Provodio topografska mjerenja da bi odredio dimenzije Zemlje (1644–56). Najvažniji mu je doprinos astronomiji proučavanje… Nastavi čitati →
Richard, Theodore William, amer. kemičar (Germantown, Pennsylvania, 31. I. 1868 – Cambridge, Massachusetts, 2. IV. 1928). Studirao na Harvardu i u Njemačkoj. Prof. na Harvardu (od 1894). Usavršio tehniku određivanja atomskih težina kem. elemenata (danas… Nastavi čitati →
Richardson, Owen Willans, engleski fizičar (Dewsbury, Yorkshire, 26. IV. 1879 – Alton, Hampshire, 15. II. 1959). Studirao u Cambridgeu i Londonu, profesor na Princetonu (1906–13) i u Londonu (od 1914). Dobio Nobelovu nagradu za fiziku… Nastavi čitati →
Richardson, Robert Coleman, američki fizičar (Washington, 26. VI. 1937). Doktorirao 1965. na Sveučilištu Duke. Za otkriće supravodljivosti u heliju-3 podijelio s D. Osheroffom i D. M. Leejem Nobelovu nagradu za fiziku 1996.
Richter, Burton, amer. fizičar (Brooklyn, New York, 22. III. 1931). Prof. na Stanfordu gdje je 1960-ih, zajedno s Davidom Ritsonom, izgradio akcelerator čestica SPEAR (Stanford Positron-Electron Asymmetric Ring) s pomoću kojega je otkrio novu tešku subatomsku česticu… Nastavi čitati →
Richter, Jeremias Benjamin, njem. kemičar (Hirschberg, danas Jelenia Góra, Poljska, 10. III. 1762 – Berlin, 14. IV. 1807). Filozofiju studirao kod I. Kanta i doktorirao temom o upotrebi matematike u kemiji. Nikada nije postigao akademski… Nastavi čitati →
Riemann, (Georg Friedrich) Bernhard, njemački matematičar (Breselenz, kraj Hannovera, 17. IX. 1826 – Selasca, Lago Maggiore, Italija, 20. VII. 1866). Studirao kod → C. F. Gaussa. Pridonio kompleksnoj analizi, teoriji brojeva i teoriji… Nastavi čitati →
Riesz, Marcel, mađ.-šved. matematičar (Győr, 16. XI. 1886 – Lund, 4. IX. 1969). Prof. u Lundu (od 1926). Bavio se parcijalnim diferencijalnim jednadžbama, funkcionalnom analizom, teorijom brojeva, Cliffordovom algebrom i spinorima, te mat. fizikom.
Rigel (Beta Orionis), najsjajnija zvijezda ekvatorskog zviježđa Oriona, magnitude 0,12; udaljena 900 svjetlosnih godina, sedma najsjajnija zvijezda na nebu. R. je svijetlomodri superdiv, obaseže o. 50 Sunčevih promjera, 100 000 puta sjajniji od Sunca.
Righi-Leducov efekt, termički analogon Hallova efekta (→ Edwin Herbert Hall). Kada el. struja teče kroz vodič koji se nalazi u magn. polju, onda ona proizvodi transverzalnu struju topline.
rimske brojke, sustav oznaka I, V, X, L, C, D, M za brojeve 1, 5, 10, 50, 100, 500, 1000 kako su ga upotrebljavali stari Rimljani. Sustav je djelomično preuzet od Etruščana, a danas se rijetko upotrebljava. Nije pogodan… Nastavi čitati →
Ritter, Johann Wilhelm, njem. fizičar (Samnitz, danas Zamienice, Poljska, 16. XII. 1776 – München, 23. I. 1810). Prof. u Jeni, Gothi, Münchenu, član Bavarske akademije znanosti. Elektrolizom vode proizveo kisik i vodik (1800), načinio prvu… Nastavi čitati →
Ritz, Walter, njem. fizičar (Sion, Švicarska, 22. II. 1878 – Göttingen, 7. VII. 1909). Sveuč. prof. u Göttingenu. Proučavao spektore. Najpoznatiji po suradnji s J. Rydbergom s kojim je našao Rydberg-Ritzovu formulu.
Rn, oznaka za kem. element → radon.
