FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
saros (grč. iz babilonskog), sarosov period, naziv za razdoblje od 18 godina uključivši dane prijestupnih godina u tom razdoblju poslije kojega se u istom poretku ponavljaju Sunčeve i Mjesečeve pomrčine.
sateliti 1. Prir. ili umjetna tijela koja se gibaju oko planeta. U našem Sunčevu sustavu prir. satelite imaju Zemlja (1), Mars (2), Jupiter (39), Saturn (30), Uran (21), Neptun (8), Pluton (1). Vjerojatno postoje manji, još neotkriveni sateliti. Razlikuju se… Nastavi čitati →
sateliti u radiodifuziji, sateliti koji se koriste kao tehničko sredstvo komunikacije između velikih broja točaka na Zemlji. Prvi komunikacijski satelit Echo 1 lansiran je u SAD-u 1960, a prvi satelit za prijenos televizijske slike Telstar 1962. Najviše se upotrebljavaju… Nastavi čitati →
Saturn, drugi planet po veličini i šesti po udaljenosti od Sunca. Do pojave teleskopa smatrao se najudaljenijim i zadnjim planetom Sunčeva sustava (nakon 1781. otkriveni su i ostali planeti Sunčeva sustava). Ekvatorijalni mu je promjer o. 120 000… Nastavi čitati →
Savart, Felix, franc. fizičar i liječnik (Charleville-Mézières, 30. VI. 1791 – Pariz, 16. III. 1841). Sa J. B. Biotom istraživao vezu između el. struje i magnetizma i našao zakon po kojem se može proračunati magn.… Nastavi čitati →
Sb, oznaka za kem. element → antimon (lat. stibium).
Sc, oznaka za kem. element → skandij (lat. scandium).
Schawlow, Arthur Leonard, američki fizičar (Mount Vernon, New York, 5. V. 1921 – Palo Alto, 28. IV. 1999). Na Sveučilištu Columbia surađivao s Charlesom Townesom na konstrukciji prvoga → masera (za što je Townes… Nastavi čitati →
Scheele, Carl Wilhelm, švedski kemičar (Stralsund, Njemačka, 9. XII. 1742 – Köping, 21. V. 1786). Njemačkoga podrijetla. Ljekarnik u Stockholmu, Uppsali i Köpingu. Smatra se da drži rekord u broju otkrivenih prirodnih elemenata (dušik, kisik,… Nastavi čitati →
Scheiner, Christoph, njem. astronom i matematičar (Wald, 25. VII. 1575 – Neisse, 18. VII. 1650). Isusovac, studirao u Ingolstadtu gdje je bio profesor matematike i hebr. jezika; zatim je prof. u Freiburgu i Rimu. Načinio… Nastavi čitati →
Scherrer, Paul Hermann, švic. fizičar (Sankt Gallen, 3. II. 1890 – Zürich, 25. IX. 1969). Prof. u Zürichu (1916–60). Suradnik Petera Debyea s kojim je razvio metodu analize s pomoću rendgenskih zraka. Ta se metoda… Nastavi čitati →
Schiaparelli, Giovanni Virginio, tal. astronom (Savigliano, 15. III. 1835 – Milano, 4. VII. 1910). Astronomiju studirao u Berlinu kod Johanna F. Enckea te u Pulkovu (Rusija). Dir. zvjezdarnice u Breri kraj Milana (1862–1900) koju je… Nastavi čitati →
Schickard, Wilhelm, njemački učenjak i konstruktor (Herrenberg, kraj Tübingena, 22. IV. 1592 – Tübingen, 23. X. 1635). Profesor hebrejskoga jezika i astronomije u Tübingenu. Bavio se astronomijom, matematikom, geodetskim mjerenjima. Prije Pascala i Leibniza izumio… Nastavi čitati →
Schlesinger, Frank, američki astronom (New York, 11. V. 1871 – Old Lyme, Connecticut, 10. VII. 1943). Radio na zvjezdarnicama Yerkes, Allegheny (1905–20) i Yale. Prvi se koristio fotografskim metodama za određivanje paralakse zvijezda iz čega… Nastavi čitati →
Schönbein, Christian Friedrich, njem. kemičar (Metzingen, 18. X. 1799 – Sauersberg, kraj Baden-Badena, 29. VIII. 1868). Prof. kemije u Baselu. Otkrio ozon (1840) i praskavi pamuk (1845). Preveo celulozu u nitrocelulozu tako što je… Nastavi čitati →
Schottky, Walter, njemački fizičar (Zürich, 23. VII. 1886 – Forchheim, 4. III. 1976). Radio na sveučilištima u Jeni, Würzburgu, Rostocku te u znanstvenom laboratoriju Siemensa. Surađivao s → W. Wienom, dobitnikom Nobelove nagrade… Nastavi čitati →
Schottkyjev efekt, izbijanje elektrona iz tvari koja se nalazi u vakuumu pod djelovanjem električnoga polja. Polje smanjuje potencijalnu energiju elektrona izvan tvari, a potencijalna barijera na površini tvari se mijenja te dolazi do emisije elektrona.
Schottkyjeva dioda, dioda koja radi sa spojem metala i poluvodiča. Odlikuju je manji napon koljena, veća zaporna struja koja malo raste sa zapornim naponom i brz rad, što je čini pogodnom i za rad u mikrovalnom području.
Schrieffer, John Robert, američki fizičar (Oak Park, Illinois, 31. V. 1931). Radio na sveučilištima u Chicagu, Philadelphiji, Santa Barbari i Tallahasseeju, gost profesor u Birminghamu i Kopenhagenu. U suradnji sa → Johnom Bardeenom i → … Nastavi čitati →
Schrock, Richard Royce, američki kemičar (Berne, Indiana, 4. I. 1945). Doktorirao na Harvardu 1971, profesor na MIT-u od 1980. Za razvoj metode metateze, posebne kemijske reakcije u organskoj sintezi, podijelio s → Robertom Grubbsom i… Nastavi čitati →
