FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
Schrödinger, Erwin, austrijski fizičar (Beč, 12. VIII. 1887 – Beč, 4. I. 1961). Predavao na više sveučilišta, 1927. naslijedio M. Plancka na Sveučilištu u Berlinu. Pobjegao pred nacizmom 1933, a 1936. došao na sveučilište u Grazu. Od… Nastavi čitati →
Schurr, Issai, njem. matematičar (Mogiljov, Rusija, 10. I. 1875 – Tel Aviv, 10. I. 1941). Studirao u Berlinu; prof. u Bonnu, otpušten sa sveučilišta 1935. te je emigrirao u Izrael. Bavio se teorijom grupa, kombinatorikom… Nastavi čitati →
Schwartz, Melvin, američki fizičar (New York, 2. XI. 1932 − Twin Falls, Idaho, 28. VIII. 2006). Proučavao elementarne čestice. Podijelio Nobelovu nagradu za fiziku 1988. s → L. M. Ledermanom i → J.… Nastavi čitati →
Schwarz, Berthold, njem. alkemičar (XIV. st.). Rođen kao Konstantin Anklitzen; redovnik u franjevačkom samostanu u Freiburgu (o. 1313). Smatra se da je prvi u Europi otkrio barut i napravio prve topove. U Freiburgu mu je podignut spomenik (1853).
Schwarz, Hermann Amandus, njem. matematičar (Hermsdorf, 25. I. 1843 – Berlin, 30. XI. 1921). Radio u Halleu, Göttingenu i Berlinu. Bavio se teorijom funkcija, diferencijalnom geometrijom, varijacijskim računom, a u matematici njegovo ime nose Cauchy-Schwartzova… Nastavi čitati →
Schwarzenbach, Gerold, švic. kemičar (Horgen, 15. III. 1904 – Zürich, 20. V. 1978). Bavio se koordinacijskim spojevima i kelatnim efektima. Radio na tablici konstanti stabilnosti za mnoge komplekse metalnih iona. Razvio kompleksometrijsku metodu s… Nastavi čitati →
Schwarzschild, Karl, njemački fizičar i astronom (Frankfurt, 9. X. 1873 – Potsdam, 11. V. 1916). Radio na zvjezdarnici Kuffner u Beču (1896–99), profesor u Göttingenu (1901–09) i direktor tamošnje zvjezdarnice. Surađivao s D. Hilbertom, H.… Nastavi čitati →
Schwinger, Julian Seymour, američki fizičar (New York, 12. II. 1918 – Los Angeles, 16. VII. 1994). Radio na sveučilištima Berkeley (s R. Oppenheimerom), Purdue, Harvard i UCLA. Postavio teoriju kvantne elektrodinamike (QED) koja matematički objašnjava… Nastavi čitati →
scintilacija (lat.) astron Promjenjivost u sjaju i boji zvijezda kada svjetlost prolazi kroz Zemljinu atmosferu, ili promjenjivost jakosti radiovalova kada prolaze kroz međuzvjezdani prostor. Očituje se kao lagano treperenje. Uzrok joj je u lokalnim poremećajima u Zemljinoj atmosferi koje mijenjaju… Nastavi čitati →
Se, oznaka za kem. element → selen (lat. selenium).
Seaborg, Glenn Theodore, američki kemičar (Ishpeming, Michigan, 19. IV. 1912 – Lafayette, California, 25. II. 1999). Otkrio i izolirao mnoge transuranske elemente, uključujući plutonij, americij, kirij, kalifornij i berkelij. Za ta je otkrića s… Nastavi čitati →
sec, kratica za → sekans.
Secchi, Pietro Angelo, tal. astronom (Reggio Emilia, 18. VI. 1818 – Rim, 26. II. 1878). S Josephom von Fraunhoferom pionir astronomske spektroskopije. Prvi upotrijebio fotografiju i spektroskopiju u astronomiji. Fotografirao sunčevu pomrčinu (1851), a između… Nastavi čitati →
sediment (lat.), talog ili naslaga, neotopljive čestice koje se nakupljaju na dnu i na stijenkama posude u kojoj se nalazi tekućina. Formiranje sedimenta (taloga) koristi se i u analitičkoj kemiji, kada se u tzv. taložnim kem. reakcijama iz otopina izlučuje… Nastavi čitati →
sedimentacija eritrocita med Dijagnostička metoda kojom se određuje brzina taloženja crvenih krvnih stanica (eritrocita). Izražava se u milimetrima/sat. Postupak s. e. prvi je opisao polj. liječnik Edmund Biernacki 1897. S. e. se ubrzava zbog povećanja količine fibrinogena i imunoglobulina u… Nastavi čitati →
sedimentacijska analiza, analiza veličina čestica koje su raspršene u nekoj tekućini ili plinu korištenjem postupka sedimentacije. Analizom se dobiva masena razdioba čestica prema unaprijed određenim grupama.
Seebeck, Thomas Johann, estonsko-njem. fizičar (Reval, danas Tallinn, Estonija, 9. IV. 1770 – Berlin, 10. XII. 1831). Studirao u Berlinu i Göttingenu. Upoznao Goethea s kojim je radio na teoriji boja i obojene svjetlosti. Istraživao… Nastavi čitati →
Seebeckov efekt, stvaranje elektromotorne sile u krugu koji se sastoji od dviju različitih kovina ili poluvodiča čiji se spoj održava na različitim temperaturama. Veličina elektromotorne sile ovisi o vrsti materijala te o razlici temperatura. S. e. osnova je termočlanka.
Seeliger, Hugo Hans Ritter von, njem. astronom (Bielsko-Biała, 23. IX. 1849 – München, 2. XII. 1924). Studirao u Leipzigu, gdje je radio na sveučilištu i zvjezdarnici. Dir. zvjezdarnice u Gothi (1881–83), prof. astronomije u Münchenu… Nastavi čitati →
