FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
središte mat Točka jednako udaljena od krajnjih točaka dužine, ili sfere.
srednja vrijednost, mat. funkcija koja zadanim realnim brojevima pridružuje njihovu sr. vrijednost definiranu na točno određeni način. Postoje npr. aritmetička (An), geometrijska (Gn), harmonijska (Hn), kvadratna sredina (Qn). Ako je m… Nastavi čitati →
srednjica, dužina u trokutu i u trapezu koja spaja polovišta dviju stranica trokuta ili dvaju krakova trapeza. Usporedna je trećoj stranici trokuta ili bazama/osnovicama trapeza. U trokutu je s. jednaka polovici duljine treće stranice, a u trapezu polovici zbroja baza trapeza.
stabilitet (lat.) → stabilnost
stabilizator 1. U kemiji i fizici, tvar koja održava neku drugu tvar postojanom, odn. nepodložnu promjenama kao što su oksidacija, koagulacija itd. 2. U elektrotehnici, uređaj koji održava napon, struju ili frekvenciju stabilnom na principu automatske regulacije. Os. je važan… Nastavi čitati →
stabilnost, stabilitet, fiz. svojstvo tijela ili sustava da se nakon prestanka djelovanja nekog uzroka vrati u prvotno stanje ili ravnotežni položaj (→ ravnoteža). To je otpor promjeni stanja.
stacionarno stanje, stanje nekog sustava pri kojem je sadržaj energije definiran kvantnom mehanikom. Prijelaz iz jednoga stacionarnog stanja u drugo moguć je samo uz emisiju ili apsorpciju odgovarajućega kvanta energije.
Stahl, Georg Ernst, njem. kemičar i liječnik (Ansbach, 21. X. 1660 – Berlin, 14. V. 1734). U medicini je, nasuprot materijalzmu Boerhaavea i Hoffmanna, zastupao animizam (djelo Theoria medica vera), a u kemiji flogistonsku teoriju. Bio je liječnik… Nastavi čitati →
staklo, amorfna, prozirna i tvrda tvar dobivena taljenjem i hlađenjem minerala. S. nije jedinstveni kem. spoj, nego talina alkalijskih silikata bogata kremičnom kiselinom koja u sebi sadrži otopljenu još jednu bazu. Otporno je na mnoge kemikalije, dobar je toplinski… Nastavi čitati →
standardna temperatura i tlak, u fizici i kemiji standardni uvjeti za eksperimentalna mjerenja, posebno kada se uspoređuju volumeni plinova. Standardna temperatura iznosi 0 °C (273 K, 32 °F), a standardni tlak 1 atmosfera (760 mm stupca žive ili 101,325… Nastavi čitati →
standardni model, u fizici, moderna teorija (model) → elementarnih čestica i njihovih međudjelovanja. Prema ovom modelu elementarne se čestice klasificiraju na leptone (lake čestice kao npr. elektron), hadrone (čestice kao neutroni, protoni koji su građeni od kvarkova) i čestice… Nastavi čitati →
Stanley, Wendell Meredith, američki biokemičar (Ridgeville, Indiana, 16. VIII. 1904 – Salamanca, Španjolska, 15. VI. 1971). Doktorirao na Sveučilištu Illinois (1929), nakratko radio s → H. Wielandom u Münchenu, zatim na Rockefellerovu institutu. Od 1948. profesor biokemije i… Nastavi čitati →
Stark, Johannes, njemački fizičar (Schickenhof, kraj Freihunga, 15. IV. 1874 – Eppenstatt, kraj Traunsteina, 21. VI. 1957). Studirao u Münchenu, sveučilišni profesor u više njemačkih gradova. Uključio se u nacistički pokret (1930), pobornik (uz nobelovca Philipa Lenarda) razlikovanja takozvane… Nastavi čitati →
startna reakcija, kemijska reakcija koja pokreće lančanu reakciju u nekom tehnol. procesu, primjerice pri polimerizaciji.
statistička analiza, dio statistike čija je zadaća utvrđivanje zakonitosti neke pojave radi predviđanja njezina razvoja u budućnosti. S. je danas sastavna metoda istraživanja društv. znanosti, os. ekonomije, sociologije, politologije i sl.
statistička mehanika/fizika, dio fizike koji primjenjuje statističke metode na mikroskopske sastavnice tvarnog sustava da bi se predvidjela makroskopska svojstva sustava. U kinetičkoj teoriji plinova na molekule se primjenjuje statistika. Boltzmann je pokušao objasniti termodinamička svojstva plinova na osnovi statističkih… Nastavi čitati →
statistika (lat.), mat. disciplina koja se bavi prikupljanjem, klasifikacijom, obradom brojčanih podataka dobivenih u raznim područjima znanosti sa svrhom provjeravanja hipoteza i procjene pogrešaka. Pritom primjenjuje teoriju vjerojatnosti koja se bavi predviđanjem događaja. Rabi se u proučavanju masovnih pojava. Razvila… Nastavi čitati →
Staudinger, Hermann, njemački kemičar (Worms, 23. III. 1881 – Freiburg im Breisgau, 8. IX. 1965). Profesor u Karlsruheu, Zürichu (ETH) i Freiburgu. Jedan od pionira makromolekularne kemije. Proučavao celulozu, gumu, izoprene, ketene i diazo-spojeve. Mnoga njegova otkrića primijenjena su… Nastavi čitati →
stearin, C3H5(C18H35O2)3, ester glicerola i stearinske kiseline, sastavni dio čvrstih masti, bijele do slabo žućkaste boje. Jednako se naziva i smjesa stearinske i palmitinske kiseline, koja se… Nastavi čitati →
