FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
Bayer, Johannes, njemački pravnik i ljubitelj astronomije (Rain, 1572 – Augsburg, 7. III. 1625). Izradio katalog zvijezda Uranometria (1603, na temelju mjerenja → Tychoa Brahea). U njemu uveo današnji način označivanja zvijezda (Bayerovo pismo) s pomoću… Nastavi čitati →
Bayes, Thomas, engleski matematičar, svećenik (London, 1702 – Tunbridge Wells, 17. IV. 1761). Formulirao teorem o uvjetnoj vjerojatnosti (Bayesov teorem), na kojem počiva tzv. teorija subjektivne vjerojatnosti koja je temelj testiranja statističkih hipoteza i metoda donošenja odluka u uvjetima neizvjesnosti.
baza (grčki) 1. Osnova, temelj, podloga, podnožje, uporište. 2. U vojništvu, zrakoplovno, mornaričko ili kopneno područje s velikim potencijalima naoružanja (i ljudstva). Može biti kopnena, pomorska, zrakoplovna, raketna i logistička, a prema značenju strategijska ili taktička, te prema stupnju stalnosti… Nastavi čitati →
baze, hidroksidi kovina koji u vodenoj otopini disocijacijom stvaraju hidroksilne ione (OH–). Npr. NaOH, KOH, Ca(OH)2 i dr. Pokazuju bazičnu (lužnatu, alkalnu) reakciju i crvenu boju lakmusa mijenjaju u plavu. Organske baze su amini i alkaloidi.… Nastavi čitati →
BCS-teorija, Bardeen–Cooper–Schriefferova teorija supravodljivosti (1957) koja objašnjava niskotemperaturnu supravodljivost.
Be, kem. simbol za → berilij.
°Bé, znak za → Bauméov stupanj.
Bean, Alan, američki astronaut (Wheeler, Texas, SAD, 15. III. 1932). Četvrti čovjek koji se spustio na Mjesec kao član posade Apollo 12 (14 – 22. XI. 1969).
Beckeova linija, svijetla linija, vidljiva s pomoću mikroskopa, koja razdvaja tvari različitog indeksa loma svjetlosti.
Beckmann, Ernst Otto, njemački kemičar (Solingen, 4. VII. 1853 – Berlin, 13. VII. 1923). Izumio precizan termometar i našao metodu određivanja molekularne težine otopljenih tvari na osnovi sniženja ledišta i povišenja vrelišta otopina.
Becquerel, Antoine Henri, francuski fizičar (Pariz, 15. XII. 1852 – Le Croisic, 25. VIII. 1908). Predsjednik Akademije znanosti (1908). Otkrio magnetni zakret ravnine polarizacije svjetlosti u plinovima (1876). Istraživao fosforescenciju, otkrio (1896) da uranove soli… Nastavi čitati →
Beeckman, Isaac, nizozemski fizičar (Middelburg, 10. XII. 1588 – Dordrecht, 19. V. 1637). Osnovao u Rotterdamu Collegium Mechanicum, društvo za bavljenje znanstvenim problemima i njihovom primjenom na tehnologiju. Utemeljio prvu meteorološku stanicu u Europi… Nastavi čitati →
Beerov zakon (po njemačkom fizičaru Augustu Beeru, 1825–1863), osnovni zakon u kolorimetriji i spektrofotometriji: Količina svjetlosti koju apsorbira otopina neke tvari razmjerna je (eksponencijalno) debljini sloja i molekularnoj koncentraciji otopljene tvari.
Beilstein, Friedrich Konrad, ruski kemičar njemačkog podrijetla (Sankt Peterburg, 17. II. 1838 – Sankt Peterburg, 18. X. 1906). Profesor u Göttingenu i Sankt Peterburgu. Poznat po međunarodno priznatom djelu Priručnik organske kemije (1880–83).
Békésy, György (Georg von), američki fizičar mađarskog podrijetla (Budimpešta, 3. VI. 1899 – Honolulu, 13. VI. 1972). Profesor na Harvadovu sveučilištu. Bavio se fiziološkom akustikom za što je dobio Nobelovu nagradu za medicinu (1961).
Beketov, Nikolaj Nikolajevič, ruski kemičar (Alferevka, 13. I. 1827 – Sankt Peterburg, 13. XII. 1911). Profesor u Harkivu i član Akademije u Sankt Peterburgu. Bavio se organskom, anorganskom i fizikalnom kemijom, posebno problemom kemijskog afiniteta.… Nastavi čitati →
Bell, Alexander Graham, američki fizičar škotskog podrijetla (Edinburgh, 3. III. 1847 – kraj Baddecka, Nova Škotska, Kanada, 2. VIII. 1922). Profesor u Bostonu (SAD). Istraživao mehaniku govora i osnovao (1872) u Bostonu školu učitelja za… Nastavi čitati →
Bell, John Stewart, irski fizičar (Belfast 28. VII. 1928 – Ženeva 1. X. 1990). Bavio se fizikom elementarnih čestica u CERN-u (1960–90). Poznat po doprinosu raspravi o mogućnosti tumačenja kvantne mehanike s pomoću skrivenih varijabla (Bellove nejednakosti).
Beltrami, Eugenio, talijanski matematičar (Cremona, 16. XI. 1835 – Rim, 18. II. 1900). Profesor u Bologni, Pisi i Rimu. Istraživao pseudosferu na kojoj se može interpretirati geometrija Lobačevskog kao geometrija pseudosferičnog prostora. Pridonio rješavanju problema matematičke fizike.
bengalska vatra, smjesa kalijeva nitrata, sumpora, arsenova disulfida i barijevih soli i drugih dodataka. Služi proizvodnji vatrometnih sredstava i signalnih raketa.
