FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
Black, Joseph, škotski kemičar i fizičar (Bordeaux, 16. IV. 1728 – Edinburgh, 10. XI. 1799). Profesor u Glasgowu i Edinburghu. Otkrio ugljični dioksid (1757). Osnivač kalorimetrije. Razlikovao toplinu od temperature, uveo pojmove toplinskoga kapaciteta, specifične i latentne topline (1762).… Nastavi čitati →
Blackett, Patrick Maynard Stuart, engleski fizičar (London, 8. XI. 1897 – London, 13. 7. 1974). Istraživao pljuskove iz kozmičkog zračenja i konstruirao posebnu Wilsonovu komoru. Prvi eksperimentalno potvrdio pretvorbu energije u tvar (stvaranje para elektron–pozitron iz energije gama-zračenja, 1933). Nobelova nagrada (1948).
blankofori, optička bjelila, fluorescentni spojevi. Zbog kemijskih afiniteta prema vlaknu, upotrebljavaju se kao sredstva za bijeljenje.
Blanuša, Danilo, hrvatski matematičar (Osijek, 7. XII. 1903 – Zagreb, 8. VIII. 1987). Profesor na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu. Bavio se diferencijalnom geometrijom, posebno problemom izometričkog smještanja prostora različite topološke povezanosti i dao jedan od najvažnijih rezultata u tom… Nastavi čitati →
blizanci 1. Jedinke (ljudske ili životinjske), koje su se istodobno zaplodile i rodile iz iste, višeplodne trudnoće. Jednojajni blizanci (identični ili monozigotni blizanci) razvijaju se iz jedne jajne stanice, koja se u ranome embrionalnom razvitku podijeli na dvije ili… Nastavi čitati →
Blizanci ili Gemini, zviježđe zodijaka koje se kod nas vidi zimi i u rano proljeće. Najsjajnije zvijezde Kastor i Poluks.
Bloch, Felix, švicarski i američki fizičar (Zürich, 23. X. 1905 – Zürich, 10. IX. 1983). Profesor u Stanfordu, SAD (1934–71) i direktor CERN-a (1954–55). Pridonio feromagnetizmu, kvantnoj teoriji metala, eksperimentalnom istraživanju nuklearnog magnetizma (s → Luisom Alvarezom izmjerio… Nastavi čitati →
Bloch, Konrad Emil, američki biokemičar njemačkog podrijetla (Neisse/Nysa, Poljska, 21. I. 1912 – Burlington, Massachusetts, 15. X. 2000). Profesor u Chicagu i na Harvardu. Otkrio kako stanice životinja proizvode kolesterol što je važan korak u kontroli bolesti. Nobelova nagrada… Nastavi čitati →
Bloembergen, Nicolaas, američki fizičar nizozemskoga podrijetla (Dordrecht, 11. III. 1920). Profesor na Harvardu. Istraživao nuklearnu relaksaciju (1948), feromagnetsku rezonanciju i razvio metodu za aktivaciju lasera i masera s pomoću koje je ostvaren prvi laser. Smatra se utemeljiteljem nelinearne optike.… Nastavi čitati →
Bode, Johann Elert, njemački astronom (Hamburg, 19. I. 1747 – Berlin, 23. XI. 1826). Utemeljio Berlinski astronomski godišnjak (1776), izdao prvi veći atlas zvijezda (sa 17 240 zvijezda, 1801). Poznat po tzv. Bodeovu (Bode–Titis, Titius–Bodeovu) zakonu (ili nizu) koji… Nastavi čitati →
Boerhaave, Hermann, nizozemski liječnik (Voorhout, kraj Leidena, 31. XII. 1668 – Leiden, 23. IX. 1738). Djelovao kao sveučilišni profesor teorijske i praktične medicine te botanike i kemije u Leidenu. Bio je jedan od najistaknutijih učitelja medicine u Europi, uvevši… Nastavi čitati →
Bogdanić, Mirko Danijel (Daniel Emerik), hrvatski astronom i matematičar (Virovitica, 5. XI. 1762 – Budim, 31. I. 1802). Školovao se u Zagrebu, Beču, Budimu. Radio na zvjezdarnici u Budimu te kao mjernik za regulaciju rijeka. Posebno se bavio stazama… Nastavi čitati →
Bohm, David Joseph, američki fizičar (Wilkes-Barre, Pennsylvania, 20. XII. 1917 – Beč, 20. XI. 1992). Profesor u São Paulu i Londonu. Bavio se teorijskom fizikom plazme i titranjima elektrona u kovinama (teorija Bohm–Pines), osnovama kvantne teorije i problemima prostora… Nastavi čitati →
Bohniček, Stjepan, hrvatski matematičar (Vinkovci, 15. XII. 1872 – Zagreb, 14. III. 1956). Studirao u Beču, profesor u Zagrebu. Prvi se u Hrvatskoj bavio teorijom brojeva. Proučavao i diofantske jednadžbe, kvadratne forme i teoriju kružnih tijela.
Bohr, Aage, danski fizičar (Kopenhagen, 19. VI. 1922 – Kopenhagen, 8. IX. 2009). Sin → Nielsa Bohra. Profesor u Kopenhagenu i direktor Instituta za teorijsku fiziku. Razvio model strukture atomske jezgre (s → Benjaminom Mottelsonom).… Nastavi čitati →
Bohr, Niels Hendrick David, danski fizičar (Kopenhagen, 7. X. 1885 – Kopenhagen, 18. XI. 1962). Radio u Cambridgeu i Manchesteru (s → Ernestom Rutherfordom u doba otkrića atomske jezgre), profesor u Kopenhagenu i voditelj novoosnovanog Instituta za teorijsku… Nastavi čitati →
Boisbaudran, Paul Émile Lecoq de, francuski kemičar (Cognac, 18. IV. 1838 – Pariz, 28. V. 1912). Poznat po spektroskopskim metodama analize elemenata. Otkrio (1875) kemijski element galij (koji je → Mendeljejev predvidio nazvavši ga eka-aluminij). Spektroskopski analizirao rijetke elemente.
boje 1. Vidni osjeti zavisni od frekvencije svjetlosnog zračenja. Ljudsko oko zapaža samo malen dio elektromagnetskog zračenja valnih duljina približno između 380 i 760 nm (vidljivo zračenje). Različite valne duljine zračenja izazivaju u oku osjete različite boje (npr. valne duljine… Nastavi čitati →
bojila, organske tvari koje služe za bojenje tekstila, plastičnih masa, živežnih namirnica, farmaceutskih preparata i sl. Priređuju se u obliku otopina u vodi, alkoholu, mastima, kiselinama ili lužinama. Dijele se na prirodna (npr. biljne boje) i sintetička. Svako… Nastavi čitati →
bolid (grčki) 1. Meteor čiji ulazak u atmosferu izaziva svjetlosni i zvučni efekt. 2 Sinonim za trkaći automobil, naročito trkaći automobil formule 1.
