FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
Carnot, Nicolas Léonard Sadi, francuski fizičar (Pariz, 1. VI. 1796 – Pariz, 24. VIII. 1832). Proučavao učinak stroja prilikom pretvaranja topline u mehanički rad i zaključio da ovisi o razlici temperatura stroja: stroj prima toplinsku… Nastavi čitati →
Carothers, Wallace Hume, američki kemičar (Burlington, 27. IV. 1896 – Philadelphia, 29. IV. 1937). Radio na polimerizaciji. Proizveo sintetsku gumu neopren (1931). Tražeći sintetske analoge svili i celulozi, proizveo mnoge poliestere i polietere. Poliamid proizveden… Nastavi čitati →
Carrington, Richard Christopher, engleski astronom (London, 26. V. 1826 – Churt, Surrey, 27. XI. 1875). Motrio pjege na Suncu, utvrdio razdoblje rotacije Sunca i našao da se Sunčeve pjege gibaju prema ekvatoru Sunca. Objavio katalog cirkumpolarnih zvijezda (1857).
carska vodica → aqua regis
Cartan, Élie Joseph, francuski matematičar (Dolomieu, 9. IV. 1869 – Pariz, 6. V. 1951). Profesor u Nancyju (1903–09) i Parizu (1912–40). Član Francuske akademije. Dao doprinos diferencijalnoj geometriji, osobito teoriji Liejevih grupa. Njegov “račun vanjskih… Nastavi čitati →
Cartesius, Renatus → Descartes, René
Casimir, Hendrik Brugt Gerhard, nizozemski fizičar (Den Haag, 15. VII. 1909 – Heeze, 4. V. 2000). Direktor istraživačkog laboratorija u koncernu Philips (od 1946). Bavio se fizikom niskih temperatura i supravodljivošću. Unaprijedio dvofluidni model supravodljivosti (1934). Objasnio… Nastavi čitati →
Cassini, César-François de Thury, francuski astronom i geograf (Thury, 17. VI. 1714 – Pariz, 4. IX. 1784). Sin Jacquesa. Nastavio očev rad na zvjezdarnici u Parizu. Vodio poslove triangulacije i izrade topografske karte Francuske (1744–89).
Cassini, Jacques, francuski astronom (Pariz, 8. II. 1677 – Thury, 15. IV. 1756). Naslijedio oca Jean-Dominiquea (Giovannija Domenica) kao direktor pariške zvjezdarnice (od 1712). S ocem sudjelovao u mjerenju meridijanskih stupnjeva u Francuskoj. Radio na određivanju vlastitoga… Nastavi čitati →
Cassini, Jean-Dominique, francuski astronom i geograf, sin → Césara Françoisa Cassinija (Pariz, 30. VI. 1748 – Thury, 18. X. 1845). Završio topografsku kartu Francuske (1793), obnovio parišku zvjezdarnicu i bio njezin direktor (1784–96).
Cassini, Jean-Dominique (Giovanni Domenico), francuski astronom talijanskog podrijetla (Perinaldo, kraj Nice, Francuska, 8. VI. 1625 – Pariz, 14. IX. 1712). Profesor u Bologni, direktor zvjezdarnice u Parizu (od 1669). Odredio razdoblje rotacije Jupitera i Marsa.… Nastavi čitati →
Cassinijeve krivulje ili Cassinijevi ovali (po → Jeanu Dominiqueu Cassiniju), krivulje 4. stupnja, definirane kao geometrijsko mjesto točaka u ravnini kojima je produkt udaljenosti od dviju čvrstih točaka (zvanih fokusi krivulje) stalan.
Cassiopeia (Kasiopeja), zviježđe sjevernog neba vidljivo kod nas kroz cijelu godinu. Najsjajnija zvijezda je Alpha (Schedar) magnitude 2,2. U mitologiji, Andromedina majka.
Castor ili Alpha Geminorum, po sjaju druga zvijezda u zviježđu Geminiju i 23. na nebu, udaljena 45 svjetlosnih godina od Zemlje. Jedna od najljepših dvojnih (binarnih) zvijezda na nebu s periodom dviju komponenata od 476 god., dok treća komponenta… Nastavi čitati →
casus irreducibilis (latinski) mat Slučaj kad se jednadžba 3. stupnja s realnim koeficijentima ne može algebarski riješiti, jer je izraz pod drugim korijenom u Cardanovoj formuli negativan. Naziv potječe iz doba kada nije postojala trigonometrijska metoda izračunavanja trećega korijena iz kompleksnog broja.
Cauchy, Augustin Louis, francuski matematičar (Pariz, 21. VIII. 1789 – Sceaux, kraj Pariza, 23. V. 1857). Profesor u Parizu i Torinu. Pridonio algebri, matematičkoj fizici i astronomiji, a najviše realnoj i kompleksnoj analizi. Prvi dao… Nastavi čitati →
Cavalieri, Francesco Bonaventura, talijanski matematičar i astronom (Milano, 1598. ili 1591 – Bologna, 30. XI. 1647). Profesor u Bologni. Bavio se problemom kontinuiteta i razvio “metodu indivizibila” (1629), koja ima dosta dodirnih točaka s idejama integralnog računa.… Nastavi čitati →
Cavendish, Henry, engleski kemičar i fizičar (Nica, 10. X. 1731 – London, 24. II. 1810). Otkrio vodik (nazvao ga nezapaljivi zrak, a Lavoisier mu je poslije dao ime hydrogène, to jest vodik) i razlikovao ga od… Nastavi čitati →
Cayley, Arthur, engleski matematičar (Richmond, Surrey, 16. VIII. 1821 – Cambridge, 26. I. 1895). Profesor u Cambridgeu. Najviše pridonio višoj algebri. Utemeljitelj moderne teorije invarijanata. Razvio teoriju matrica, uveo oznaku za determinantu (1841) i dao… Nastavi čitati →
Cd, znak za kemijski element → kadmij (latinski: cadmium).
