FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
evaporografija (lat.), fotografija u infracrvenom području. Nastaje djelovanjem toplinskih zraka koje dolaze od predmeta na tanku membranu s vrlo finim slojem ulja. Ulje isparava s onih mjesta na koja su djelovale infracrvene zrake. Tako dobivamo temperaturnu sliku objekta.
evekcija (lat.), kolebanje duljine Mjesečeve staze u razdoblju od 31,8 dana. Najdulja je za mlađa i uštapa. Otkrio ju je Ptolemej.
evoluta i evolventa (lat.), dvije ravninske krivulje koje nastaju jedna iz druge određenim postupkom. Krivulja koja spaja središta zakrivljenosti neke krivulje (evolvente) zove se evoluta. Evolventu opisuje točka na nekoj nategnutoj niti pri namatanju ili odmotavanju po nekoj krivulji (koja se zove njezina evoluta).
ex cathedra (lat.) 1. S katedre; autoritativno tvrditi; naučavati 2. U Kat. crkvi, ex cathedra (Petri), s Petrove stolice; prema I. vatikanskom saboru (1870), oznaka za izjave i odluke kojima papa, kao pročelnik zbora biskupa, definira pitanja vjere i… Nastavi čitati →
ex voto (lat. votum zavjet), po zavjetu, za ispunjenje zavjeta. Eksvoti – zavjetni darovi. U starom vijeku, kod mnogih ist. naroda i Grka i Rimljana, ljudi su se zavjetovali da će u slučaju ispunjenja želje ili molbe darovati nešto hramu.… Nastavi čitati →
Exeter, gl. grad grofovije Devon u jz Engleskoj; 97 800 st. Leži na r. Exe, nedaleko od njezina ušća u La Manche. Više kulturnopov. spomenika; ruine utvrde Rougemont (podigao Vilim I. Osvajač u XI. st.), cehovska vijećnica iz… Nastavi čitati →
Eyring, Henry, amer. kemičar i metalurg (Colonia Juárez, Chihuahua, Meksiko, 20. II. 1901 – Salt Lake City, 26. XII 1981). Sveuč. prof. u Princetonu (1938–46) i Salt Lake Cityju (1946–67). Među prvima primijenio zakone kvantne… Nastavi čitati →
Fahrenheit, Daniel Gabriel, njemački fizičar i izumitelj (Danzig/Gdańsk, 24. V. 1686 – Den Haag, 16. IX. 1736). Osim što se u Nizozemskoj bavio znanošću, bio je i staklopuhač pa je konstruirao najprije alkoholni termometar (1709) a zatim… Nastavi čitati →
Fajans, Kasimir (Kazimierz), njemačko-američki fizičar poljskoga podrijetla (Varšava, 27. V. 1887 – Ann Arbor, Michigan, 18. V. 1975). Profesor u Karlsruheu (1911–17), Münchenu (1917–35) i u Ann Arboru (1936–57). Istraživao radioaktivnost i izotope i otkrio… Nastavi čitati →
faktor 1. mat Djelitelj, čimbenik, svaki broj kojim se neki broj može podijeliti bez ostatka. Npr. faktori od 18 jesu 1, 2, 3, 6, 9 i 18, pri čemu su svi, osim 18, pravi faktori broja 18. Polinomi (x +… Nastavi čitati →
faktorijel (oznaka !), broj koji se dobije kao umnožak svih prir. brojeva manjih od zadanog broja. Npr. 5! = 5×4×3×2×1 = 120. Po dogovoru se uzima da je 0! = 1. Naziv uveo Arbogast (1800), a oznaku Kramp (1808). Za… Nastavi čitati →
faktorska analiza, statističko-mat. metoda za mjerenje međuzavisnosti članova nekog skupa. Svodi se na redukciju velikog broja podataka (mjerenja ili testova) na manji broj “faktora” koji se mogu smatrati rezultatima što se dobiju za sve podatke. Izradio ju je C. E. Spearman 1904.
faloidin, otrovna tvar u zelenoj pupavki, uzrok smrtnih otrovanja gljivama.
Faltings, Gerd, njem. matematičar (Gelsenkirchen-Buer, 28. VII. 1954). Dobitnik Fieldsove medalje (1986).
Faraday, Michael, engleski fizičar i kemičar (Newington Butts, 22. IX. 1791 – Hampton Court, 25. VIII. 1867). Učenik → H. Davyja i njegov nasljednik na mjestu direktora laboratorija u Kraljevskom društvu (Royal Society, od… Nastavi čitati →
Faye, Hervé, francuski astronom i seizmolog (Saint-Benoît-du-Sault, 1. X. 1814 – Pariz, 4. VII. 1902). Profesor astronomije i geodezije na Politehničkoj školi u Parizu, poslije u Nancyju. Otkrio komet (1843) koji je po njemu dobio… Nastavi čitati →
faza (grč.) 1. Razvojni stupanj, odsječak čega, razdoblje stanovita procesa, oblik pojavljivanja. 2. astron Mijena Mjeseca i unutar. planeta Sunčeva sustava (Merkura, Venere), a nastaje zbog njihova položaja prema Suncu i Zemlji. Mjesečeve faze vide se golim okom. 3. U… Nastavi čitati →
fazni prostor fiz Zamišljeni mat. višedimenzionalni prostor u kojem se za svaku moguću varijablu predviđa po jedna dimenzija. Tako je f. p. za molekulu jednoatomnog plina šestodimenzionalan (tri dimenzije za određenje položaja molekule – prostorne koordinate, a tri za određenje… Nastavi čitati →
