FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
Frank, Adolf, njem. kemičar (Klötze, 20. I. 1834 – Charlottenburg, danas dio Berlina, 30. V. 1916). Prvi dobio element brom, s polj. kemičarom N. Carom otkrio postupak dobivanja kalcijeva cijanamida (CaCN2) – Frank–Carov postupak.
Frank, Ilja Mihajlovič, rus. fizičar (Sankt Peterburg, 23. X. 1908 – Moskva, 22. VI. 1990). Prof. u Moskvi (od 1944), član Akademije nauka SSSR-a (od 1946). Bavio se optikom i nuklearnom fizikom. Objasnio Čerenkovljev efekt. Nobelova… Nastavi čitati →
Frank, Philipp, austrijski i američki fizičar i filozof (Beč, 20. III. 1884 – Cambridge, Massachusetts, 21. VII. 1966). Profesor fizike na Njemačkom sveučilištu u Pragu (1912−38), zatim odlazi u SAD i predaje matematiku i fiziku… Nastavi čitati →
Frankland, Edward, engl. kemičar (Churchtown, Lancashire, 18. I. 1825 – Golaa, Norveška, 9. VIII. 1899). Prof. u Manchesteru i Londonu. U kemiju uveo pojam valencije i postavio teoriju o tome. U Sunčevoj atmosferi otkrio plin… Nastavi čitati →
Fraunhofer, Joseph, njemački fizičar (Straubing, Bavarska, 6. III. 1787 – München, 7. VI. 1826). Utemeljitelj astronomske spektroskopije. Izrađivao i usavršavao optičke uređaje. Proučavao difrakciju svjetlosti i prvi (1821) primijenio difrakcijsku rešetku za proučavanje spektara. U… Nastavi čitati →
Fréchet, Maurice, franc. matematičar (Maligny, 2. IX. 1878 – Pariz, 4. VI. 1973). Sveuč. prof. u Rennesu, Poitiersu, Strasbourgu i Parizu. Bavio se teorijom vjerojatnosti, statistikom, topologijom i funkcionalnom analizom. Utemeljitelj teorije apstraktnih prostora. Jedna… Nastavi čitati →
Fredholm, Erik Ivar, švedski matematičar (Stockholm, 7. IV. 1866 – Mörby/Stockholm, 17. VIII. 1927). Doktorirao u Uppsali. Profesor matematičke fizike u Stockholmu od 1906. Utemeljitelj moderne teorije integralnih jednadžbi (Fredholmova integralna jednadžba), bavio se teorijom operatora (Fredholmov operator)
Frege, Gottlob, njemački matematičar i filozof (Wismar, 8. XI. 1848 – Bad Kleinen, 26. VII. 1925). Docent i profesor u Jeni (1871–96). Utemeljitelj moderne matematičke logike. Jedan od najvećih logičara XIX. stoljeća. Utjecao na →… Nastavi čitati →
frekvencija ili učestalost (lat.), u statistici, broj ponavljanja brojčane vrijednosti, događaja ili svojstva. U fizici (oznaka f ili grč. ni), fizikalna veličina definirana brojem perioda (T) periodične pojave u jedinici vremena. SI-jedinica frekvencije je herc (Hz). Umnožak frekvencije vala… Nastavi čitati →
Frémy, Edmond, francuski kemičar (Versailles, 28. II. 1814 – Pariz, 2. II. 1894). Dir. Prirodoslovnog muzeja u Parizu (1879–91). Istraživao spojeve fluora i prvi pripravio bezvodni fluorovodik. Pridonio tehnologiji željeza, čelika, stakla, papira, saponifikaciji masti,… Nastavi čitati →
Frenkelj, Jakov Iljič, sovjetski fizičar (Rostov, 10. II. 1894 – Lenjingrad, 23. I. 1952). Završio studij fizike u Sankt Peterburgu, gdje je poslije radio kao profesor. Isprva proučavao Zemljin magnetizam i atmosferski elektricitet, ali najvažniji… Nastavi čitati →
freoni, klorofluorougljici, umjetni inertni kem. spojevi koji u hladnjacima služe kao rashladne tvari ili kao potisni plinovi u bočicama sprejeva. U plinovitu stanju dobri su el. izolatori. Poznati su freon 11, freon 12, freon 21. Kada dospiju u stratosferu,… Nastavi čitati →
Fresenius, Carl Remigius, njemački kemičar (Frankfurt, 28. XII. 1818 – Wiesbaden, 11. VI. 1897). Još kao student u Bonnu objavio svoje najvažnije djelo Uvod u kvantitativnu kemijsku analizu koji je doživio 17 izdanja. Bio je asistent J.… Nastavi čitati →
Fresnel, Augustin Jean, francuski fizičar (Broglie, 10. V. 1788 – Ville d’Avray, 14. VII. 1827). Na temelju teorijskih i eksperimentalnih istraživanja u optici postavio i matematički prikazao valnu teoriju svjetlosti. Izrađivao uređaje za dobivanje pojava… Nastavi čitati →
Freudenberg, Karl Johann, njemački kemičar (Weinheim, 29. I. 1886 – Weinheim, 3. IV. 1983). Studirao u Berlinu, sveučilišni profesor u Karlsruheu i Heidelbergu, gdje je bio i ravnatelj Instituta za organsku kemiju. Istraživao… Nastavi čitati →
Freundlich, Herbert Max Finlay, njemački i američki fizikalni kemičar (Charlottenburg, danas dio Berlina, 28. I. 1880 – Minneapolis, 31. III. 1941). Profesor u Braunschweigu (1911–16), Berlinu (1916–33), Londonu (1934–38) i Minnesoti (od 1938). Bavio se… Nastavi čitati →
Fridman, Aleksandr Aleksandrovič, rus. fizičar, astronom, meteorolog i matematičar (Sankt Peterburg, 17. VI 1888 – Sankt Peterburg, 16. IX. 1925). Prof. u Permu (1918–20) i dir. zvjezdarnice u Sankt Peterburgu. Poznat po teoriji, proizašloj iz Einsteinove… Nastavi čitati →
Fridrik I., prus. kralj (Königsberg, danas Kaliningrad, 11. VII. 1657 – Berlin, 25. II. 1713). Sin Fridrika Vilima. Izborni knez Brandenburga (kao Fridrik III. od 1688); proširio državu uspješnim ratnim pothvatima i vještim diplomatskim potezima.… Nastavi čitati →
Fried, Alfred Hermann, austrijski pacifist i književnik (Beč, 11. XI. 1864 – Beč, 4. V. 1921). Utemeljio časopis Die Waffen nieder! (1891; od 1899. Die Friedens-Warte). Autor mnogih publicističkih radova (Priručnik pokreta za… Nastavi čitati →
Friedel, Charles, francuski kemičar i mineralog (Strasbourg, 12. III. 1832 – Montauban, 20. IV. 1899). Profesor u Parizu (1876–99). Poznat po Friedel–Craftsovoj sintezi (1877) ugljikovodika u prisutnosti aluminijeva klorida kao katalizatora.
