FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
Friedman, Jerome Isaac, amer. fizičar (Chicago, 28. III. 1930). Radio na Stanfordovu sveučilištu i MIT-u (od 1960), gdje je bio prof. (od 1967) i šef odjela fizike (od 1983). Nobelova nagrada (zajedno s H. W. Kendallom i… Nastavi čitati →
Frisch, Otto Robert, austrijski fizičar (Beč, 1. X. 1904 – Cambridge, Engleska, 22. IX. 1979). Radio na sveučilištima u Birminghamu i Liverpoolu (1939–43), u Los Alamosu, SAD (1943–45) na atomskoj bombi, i kao profesor u… Nastavi čitati →
Frobenius, Ferdinand Georg, njem. matematičar (Berlin, 26. X. 1849 – Berlin, 3. VIII. 1917). Prof. u Zürichu i Berlinu. Bavio se teorijom brojeva, diferencijalnim jednadžbama, unaprijedio teoriju grupa i njihovih reprezentacija i primijenio je u fizici.
Frohschammer, Jakob, njemački katolički teolog i filozof (Illkofen, 6. I. 1821 – Kreuth, 14. VI. 1893). Svećenik od 1847, profesor u Münchenu od 1850. Borio se za samostalnost filozofije u odnosu na teologiju. Pobija božansko… Nastavi čitati →
fronda (francuski: fronde praćka), podrugljiv naziv za ustaničku stranku koja se u vrijeme malodobnosti Luja XIV. pobunila protiv kraljice majke Ane Austrijske i ministra J. Mazarina, posebno zbog donošenja edikta o porezima. Borbe su trajale pet godina (1648–53) i… Nastavi čitati →
fruktoza ili voćni šećer, C6H12O6, ketoheksoza izomerna s glukozom. Bezbojni slatki kristali (dvaput slađi od glukoze), topljivi u vodi. U prirodi se, zajedno s glukozom, nalazi u voću i medu. F. zakreće ravninu… Nastavi čitati →
Frumkin, Aleksandr Naumovič, sovjetski kemičar (Kišinjev, 24. X. 1895 – Tula, 27. V. 1976). Profesor u Moskvi (od 1930). Bavio se teorijom elektrokemijskih procesa, razradio teoriju brzine elektrokemijskih procesa (1932), uveo pojam potencijala nultoga naboja. Istraživao… Nastavi čitati →
ftalna kiselina, aromatska dvobazična kiselina C6H4(COOH)2; bezbojni kristali topljivi u alkoholu. Dobiva se oksidacijom benzenskih homologa i njihovih derivata. Služi u sintezama org. bojila, lijekova i umjetnih smola.
ftalocijanini, skupina org. pigmenata i boja. Sastoje se od 4 molekule ftalonitrila i jednog atoma kovina. Dobivaju se grijanjem ftalonitrila sa solima kovina.
Fubini, Guido, tal. matematičar (Venecija, 19. I. 1879 – New York, 6. VI. 1943). Prof. u Cataniji, Genovi, Torinu (od 1910) i Princetonu (od 1938). Bavio se diferencijalnom i projektivnom geometrijom, Liejevim grupama transformacija, automorfnim… Nastavi čitati →
Fuchs, Emil Klaus Julius, njem. fizičar (Rüsselsheim, 29. XII. 1911 – Istočni Berlin, 28. I. 1988). Radio u Birminghamu u Vel. Britaniji i od 1943 u SAD-u, gdje sudjeluje u projektu izgradnje atomske bombe. Član… Nastavi čitati →
Fuchs, Lazarus, njem. matematičar (Moschin, danas Mosina, Poljska, 5. V. 1833 – Berlin, 26. IV. 1902). Prof. u Greifswaldu (1869–74), Göttingenu, Heidelbergu (1875–84) i Berlinu. Postavio teoriju o funkcijama (Fuchsova teorija).
Fukui, Kenichi, japanski kemičar (Nara, 4. X. 1918 – Kyoto, 9. I. 1998). Profesor fizikalne kemije na Sveučilištu u Kyotu od 1951. Godine 1981. podijelio s → Roaldom Hoffmanom Nobelovu nagradu za kemiju za istraživanje mehanizama kemijskih reakcija.
fulminati, soli fulminatne kiseline HCNO, koja u slobodnom obliku nije stabilna. Služe kao inicijalni eksplozivi.
fumarna kiselina, (CH)2(COOH)2, dvobazična nezasićena karboksilna kiselina, stereoizomer maleinske kiseline. Postoji u obliku bijelih iglica topljivih u alkoholu. Ima je u nekim biljkama, a sintetski se dobiva oksidacijom furfurala. Upotrebljava se u proizvodnji umjetnih smola.
fundamentalni teorem algebre, tvrdnja da algebarska jednadžba n-tog stupnja općenito ima n rješenja (realnih i/ili kompleksnih). Ona se može napisati u oblika rastava na n prostih faktora oblika (x – xn), gdje su xn korijeni… Nastavi čitati →
fungicidi, kem. sredstva koja većinom sadrže sumpor i služe za uništavanje gljivica i sprječavanje njihova rasta. Upotrebljavaju se u poljoprivredi za dezinfekciju tla, sjemena, gomolja i lukovica (bordoška, kalifornijska i burgundska juha) i u medicini (za liječenje gljivičnih bolesti).
funkcija (lat.) 1. Djelatnost, djelovanje; poziv, zvanje; zadaća, zadatak; visoki položaj u službi (biti na f.); svrha (zgrada je u f.). 2. mat Jednoznačno pridruživanje elemenata jednog skupa elementima drugog skupa prema nekom pravilu, ili zavisnost neke veličine (zavisne varijable)… Nastavi čitati →
funkcionalna analiza, dio moderne matematike koja proučava Hilbertove, Banachove i općenito topološke vektorske prostore. Osniva se na teoriji parcijalnih diferencijalnih i integralnih jednadžba.
funkcionalne grupe, atomske skupine koje određuju karakter pojedinih org. spojeva, npr. OH-grupa za alkohole i fenole, CHO za aldehide, COOH za kiseline, NH2 za amine.
