FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
Gay-Lussacovi zakoni. Prvi Gay-Lussacov zakon (Boyle–Gay-Lussacov, Charles–Gay-Lussacov zakon, 1802) daje ovisnost volumena i tlaka idealnoga plina o temperaturi. Uz stalan tlak p volumen V plina povećava se linearno s povišenjem temperature (t u °C ili T u K): V… Nastavi čitati →
Gazulli (Gazulić), Gjin (Ivan, Joannes), hrvatski astronom i diplomat albanskoga podrijetla (?, oko 1400 – Dubrovnik, 19. II. 1465). Dominikanac, doktorirao u Padovi (1430). Ugarsko-hrvatski kralj Matija Korvin poziva ga 1459. za dvorskog astrologa, ali poziv nije prihvatio.… Nastavi čitati →
Gd, znak za kemijski element → gadolinij.
Ge, simbol za kem. element → germanij.
Geber (pr. ime Džabir ibn Hajan), arap. liječnik i alkemičar (2. pol. VIII. st.). Uživao glas najpoznatijeg arap. alkemičara. Tvrdio da se neplemenite kovine mogu pretvoriti u plemenite. Bavio se još i astrologijom, matematikom, glazbom, magijom. Pripisuju mu se opsežna… Nastavi čitati →
Geiger, Hans, njemački fizičar (Neustadt an der Haardt, 30. IX. 1882 – Potsdam, 24. IX. 1945). Voditelj laboratorija za radioaktivnost u Berlinu (1912–25), profesor u Kielu (1925–29), Tübingenu (1929–36) i Berlinu (od 1936). Surađivao s… Nastavi čitati →
Geitel, Hans, njemački fizičar (Braunschweig, 16. VII. 1855 – Wolfenbüttel, 15. VIII. 1923). Istraživao fotoefekt, atmosferski elektricitet i užarenu emisiju elektrona. Godine 1889. (s J. Elsterom) napravio katodnu cijev i pokazao da se elektricitet giba… Nastavi čitati →
Gell-Mann, Murray, američki fizičar (New York, 15. IX. 1929). Profesor u Chicagu (1952–55) i Pasadeni, (od 1955). Postavio osnove teorije elementarnih čestica. Uveo stranost (čudnost) kao dodatni kvantni broj za karakterizaciju elementarnih čestica (1953). Razvio model za… Nastavi čitati →
Geljfand, Izrail Mojsejevič, ruski matematičar (Okny, Ukrajina, 2. IX. 1913 – New Brunswick, 5. X. 2009). Sveučilišni profesor u Moskvi te nakon odlaska u SAD 1989. na sveučilištu Rutgers u SAD-u. Član više inozemnih akademija znanosti. Bavio… Nastavi čitati →
Gemini, američki program istraživanja svemira sa svrhom provjere mogućnosti spajanja svemirskih brodova i istraživanja ponašanja ljudskog organizma u bestežinskom stanju. Provodio se istodobno s programom → Apollo, koji je bio namijenjen spuštanju svemirske letjelice s tročlanom… Nastavi čitati →
Geminide (lat.), roj meteorskih krijesnica koje dolaze iz zviježđa Blizanaca i pojavljuju se između 5. i 15. prosinca s maksimumom intenziteta 14. prosinca.
Gemma, najsjajnija zvijezda (alfa) u zviježđu Sjeverne krune (corona borealis).
Gemma Frisius (pravim imenom i prezimenom Jemme Reinerszoon Frisius), nizozemski matematičar, astronom, kartograf i liječnik (Dokkum, 8. XII. 1508 – Leuven, 25. V. 1555). Profesor u Leuvenu. Njegovo djelo Laka metoda praktične aritmetike (1540) najpopularniji je… Nastavi čitati →
generatrisa, izvodnica, crta koja svojim gibanjem u prostoru opisuje neku plohu.
Gennes, Pierre-Gilles de, franc. fizičar (Pariz, 24. X. 1932 – Orsay, 18. V. 2007). Od 1955. istraživač u franc. institutu za atomsku energiju gdje je istraživao raspršenje neutrona i pojave vezane uz magnetizam. Na Collège de France prelazi 1971.… Nastavi čitati →
geocentrični sustav, svjetonazor prema kojemu je nepomična Zemlja u središtu svijeta (svemira), a oko nje se jednoliko po koncentričnim kružnim stazama gibaju ostala nebeska tijela svako svojom brzinom. Poredak sfera od Zemlje: Mjesec, Sunce, Merkur, Venera, Mars, Jupiter, Saturn. U… Nastavi čitati →
geodetska astronomija, grana praktične astronomije i više geodezije koja izučava metode za određivanje zemljopisnih koordinata. azimuta, oblik Zemlje – geoid i dr.
geodetske linije, krivulje koje najkraćim putem povezuju dvije točke na zakrivljenoj plohi. Naziv je uveo Legendre. Geodetske linije su pravci (u ravnini), gl. kružnice (na kuglinoj plohi), npr. na Zemlji meridijani i ekvator.
geokemija, znanost o kemijskom sastavu Zemljine kore, o kemijskim promjenama koje se u njoj događaju i o rasprostranjenosti kemijskih elemenata i njihovih izotopa na Zemlji. Ona provodi kemijsku analizu minerala i stijena, istražuje zakonitosti nijhova nastanka i promjene. U… Nastavi čitati →
geomagnetizam, grana znanosti koja se bavi izučavanjem magn. polja Zemlje i njegovom primjenom. Smjer magn. igle pokazuje da Zemlja ima vlastito magn. polje koje se može usporediti s poljem magn. štapa. Zemlja ima sjev. i juž. magn. pol koji… Nastavi čitati →
