FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
gibanje, jedan od temeljnih pojmova prir. filozofije i znanosti uopće. 1. filoz Istoznačnica za promjenu. Filozofijski se pojam gibanja prvi put tematizirao u ranoj grč. filozofiji (Parmenid, Heraklit) kroz raspravu o biću i nebiću. Dok je Heraklit smatrao da… Nastavi čitati →
Gibbs, Josiah Willard, američki fizičar, matematičar i kemičar (New Haven, Connecticut, 11. II. 1839 – New Haven, 28. IV. 1903). Profesor matematičke fizike na Sveučilištu Yale. Jedan od utemeljitelja moderne termodinamike i statističke mehanike te… Nastavi čitati →
Gibbsova slobodna energija (ili Gibbsova funkcija), (po J. W. Gibbsu) mjera sposobnosti sustava da izvrši rad. Definira se izrazom: G = H – TS, gdje je G energija koja se oslobađa ili apsorbira u reverzibilnom procesu uz stalan tlak (p)… Nastavi čitati →
gilbert, oznaka Gb. CGS-jedinica za magnetski napon, potencijal i magnetomotornu silu. Iznosi 0,79577 A (ampera). Naziv prema engl. fizičaru Williamu Gilbertu (1544–1603).
Gilbert, Walter, američki fizičar i biokemičar (Boston, 21. III. 1932). Školovao se na američkim sveučilištima Harvard i Cambridge. S F. Sangerom razvio metodu određivanja redoslijeda nukleotidnih jedinica u nukleinskim kiselinama (DNK i RNK). Za to otkriće podijelio je s… Nastavi čitati →
Gill, David, škotski astronom (Aberdeen, 12. VI. 1843 – London, 24. I. 1914). Jedan od najpoznatijih astronoma svojega doba. Odredio paralaksu Sunca i mnogih zvijezda, utemeljio astrofotografiju i uveo fotografska mjerenja položaja zvijezda (1882). Motrio… Nastavi čitati →
Ginzburg, Vitalij Lazarevič, rus. fizičar (Moskva, 4. X. 1916). Razvio teoriju supravodljivosti (teorija Ginzburg–Landau, 1950), teoriju širenja elektromagn. valova u plazmi (ionosferi), teoriju podrijetla kozmičkog zračenja, a imao je važnu ulogu pri izradi sovj. hidrogenske bombe. Za istraživanje supravodljivosti… Nastavi čitati →
Giorgijev sistem, mjerni sustav jedinica u znanosti koji je 1901. predložio tal. fizičar Giovanni Giorgi (1871–1950). Međunarodno je prihvaćen u elektromagnetizmu i zasnivao se na četiri nezavisne osnovne jedinice: metar (za duljinu), kilogram (za masu), sekunda (za vrijeme) i… Nastavi čitati →
Girard, Albert, nizozemski matematičar (Saint-Mihiel, Lorena, vjerojatno 11. X. 1595 – Leiden, 8. ili 9. XII. 1632). Francuskoga podrijetla. Izrekao osnovni teorem algebre (1629) uzimajući u obzir negativna i kompleksna rješenja. Prvi u Europi smatrao nulu rješenjem… Nastavi čitati →
Glaser, Donald Arthur, američki fizičar (Cleveland, 21. IX. 1926 − Berkeley, California, 28. II. 2013). Profesor u Michiganu (1957–59) i Berkeleyu (1959–64). Konstruirao (1952) komoru na mjehuriće (“bubble chamber”) za detekciju nuklearnih čestica. S pomoću nje otkriveno… Nastavi čitati →
Glaser, Vladimir Jurko, hrvatski fizičar (Gorica, Italija, 21. IV. 1924 – Ženeva, 22. I. 1984). Studirao i doktorirao (1953) u Zagrebu. Prvi pročelnik Odjela teorijske fizike Instituta “Ruđer Bošković” (1955) i profesor Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta u Zagrebu.… Nastavi čitati →
Glashow, Sheldon Lee, američki fizičar (New York, 5. XII. 1932). Profesor na Berkeleyu i Harvardu. U fizici elementarnih čestica razvio teoriju (1961) o povezanosti elektromagnetskih i slabih međudjelovanja. Postulirao postojanje nenabijenoga vektorskog bozona Z° koji je otkriven u… Nastavi čitati →
Glauber, Johann Rudolf, njemački (al)kemičar i ljekarnik (Karlstadt, 10. III. 1604 – Amsterdam, 16. III. 1670). Otkrio natrijev sulfat Na2SO4 (poznat i kao → Glauberova sol) i prvi ga upotrijebio u medicini. Također… Nastavi čitati →
Glauber, Roy Jay, američki fizičar (New York, 1. IX. 1925). Profesor na sveučilištima Harvard i u Arizoni. Najmlađi znanstvenik koji je sudjelovao u izradi atomske bombe u Los Alamosu (projekt Manhattan). Za doprinos kvantnoj teoriji i optičkoj koherenciji dobio… Nastavi čitati →
Glenn, John Herschel, američki astronaut i senator (Cambridge, Ohio, 18. VII. 1921 – Columbus, 8. XII. 2016). Prvi američki astronaut koji je obletio Zemlju (20. II. 1962. tri puta za nepunih 5 sati u… Nastavi čitati →
gliceridi, esteri glicerola s masnim kiselinama, prir. masti i ulja (trigliceridi).
glicerofosfati, soli (slabo alkalne ili neutralne) glicerol-fosfatne kiseline. Upotrebljavaju se u medicini kod staračke iscrpljenosti, a(r)terioskleroze i neurastenije.
glicerol, poznat i po starom, neispravnom imenu glicerin. Otkrio ga je C. W. Sheele (1779). Trihidrični alkohol kem. formule CH2OH-CHOH-CH2OH, bezbojna sirupasta slatkasta tekućina bez mirisa, topljiva u vodi i alkoholu, gustoće 1,261 g/cm3… Nastavi čitati →
glicerol-trinitrat (nitroglicerin, trinitroglicerin), C3H5(NO3)3, ester glicerola i nitratne kiseline. Gusta, uljasta tekućina bez boje, mirisa i okusa, vrlo otrovna, topljiva u alkoholu. Pri udaru ili zagrijavanju eksplodira. Služi za proizvodnju dinamita. Koristi… Nastavi čitati →
