FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
glicin (ili glikokol), aminooctena kiselina, CH2-NH2-COOH. Najjednostavnija aminokiselina, slatka kristalna tvar bez boje, topljiva u vodi. Dobiva se iz bjelančevina hidrolizom. Rabi se u sintezi org. spojeva i u medicini.
glikogen (C6H10O5)n, polisaharid, rezervni ugljikohidrat koji se najviše stvara u jetri i mišićima (“životinjski škrob”). Razgrađuje se u glukozu. Izgradnju i razgradnju glikogena u organizmu reguliraju enzimi i hormoni. Do 20% glukoze… Nastavi čitati →
glikoli (ili dioli), dvovalentni alkoholi, slatke, guste, bezbojne tekućine. Vrelište i relativna gustoća znatno im je viša nego kod jednovalentnih alkohola. Snizuje ledište vode pa se upotrebljavaju u hladnjacima automobila. Najjednostavniji glikol je etilen-glikol, dihidroksietan CH2OH-CH2OH.
glikoliza, biokem. proces s nizom enzimskih međureakcija u živoj stanici u kojem se glukoza razgrađuje u pirogrožđanu kiselinu ili, ako postoji nedostatak kisika, u mliječnu kiselinu, etanol ili neku drugu org. kiselinu uz oslobađanje energije.
glikolna kiselina, bezbojna kristalna tvar koja se dobije oksidacijom glikola ili elektrolitskom redukcijom oksalne kiseline. Topljiva je u vodi i alkoholu, a nalazi se u nekim biljnim sokovima. Primjenjuje se u tekst. i kožarskoj industriji.
glikoproteini, složene bjelančevine čije molekule sadrže šećer. Nalaze se u tjelesnim tekućinama (krvi, slini), na membranama stanica, na površini sluznica gdje imaju zaštitnu ulogu. Vrsta krvne skupine ovisi o šećernim vezama koje su vezane na glikoproteine u membrani eritrocita.… Nastavi čitati →
glikozidi, org. biljni spojevi sastavljeni od šećera (obično glukoze) i nešećerne komponente (aglukona). Obično su čvrste, kristalne, u vodi slabo topljive ili netopljive tvari. Ima ih nekoliko stotina a prema vrsti šećera koji sadrže dijele se u glukozide, fruktozide,… Nastavi čitati →
globoid (lat.), rotacijsko tijelo nastalo vrtnjom kružnih lukova (i drugih krivulja) oko osi koja leži u ravnini luka (ili krivulje).
globus (latinski: kugla), prikaz Zemlje (geografski globus) ili vidljivih zvijezda i zviježđa s nebeske sfere (nebeski ili zvjezdani globus) na kugli. U nastavi geografije, kartografije i astronomije služi kao didaktičko sredstvo. Globus se izrađuje od najrazličitijih materijala, danas najčešće od… Nastavi čitati →
glukoza (grožđani šećer, dekstroza, D-glukoza, glikoza), C6H12O6, bijela kristalna tvar, slatka i lako topljiva u vodi. Najrašireniji monosaharid u prirodi. Ima je u sokovima voća, a vezana kao sastojina disaharida (saharoze i laktoze), polisaharida (škroba… Nastavi čitati →
glukuronska kiselina, C6H10O7, org. spoj koji nastaje u jetri oksidacijom glukoze. Spaja se u organizmu s otrovnim spojevima i pretvara ih u neotrovne topljive soli, glukuronate, koji se izlučuju urinom.
glutaminska kiselina, C5H9NO4, aminokiselina koja se dobiva hidrolizom biljnih bjelančevina. Ima je u moždanom tkivu. U obliku natrijeve soli (natrijev glutaminat) pojačava okus jelima te se upotrebljava kao koncentrat za juhe, konzerve i… Nastavi čitati →
Gmelin, Leopold, njem. kemičar (Göttingen, 2. VIII. 1788 – Heidelberg, 13. IV. 1853). Prof. u Heidelbergu. Otkrio velik broj kem. spojeva među kojima je kalcijev fericijanid nazvan Gmelinova sol. Po njemu se naziva reakcija za određivanje… Nastavi čitati →
gnomon (grč.) 1. Kazalo na sunčanom satu. 2. Stara astron. sprava (vertikalni štap učvršćen na horizontalnoj podlozi) kojom su stari Grci određivali vrijeme i meridijan mjesta. Smjer najkraće sjene u podne određuje meridijan, a duljina i smjer sjene štapa vrijeme.… Nastavi čitati →
Goddard, Robert Hutchings, američki fizičar i istraživač (Worcester, Massachusetts, 5. X. 1882 – Baltimore, 10. VIII. 1945). Profesor na Sveučilištu Clark u Worcesteru te u Princetonu. “Otac raketne tehnike” u SAD-u. Razvio osnove teorije pogona… Nastavi čitati →
Gödel, Kurt, austrijski i američki matematičar i logičar (Brno, 28. IV. 1906 – Princeton, 14. I. 1978). Studirao i bio docent u Beču. Od 1936. radio u Princetonu. Jedan od najvećih logičara XX. stoljeća i… Nastavi čitati →
godina, prir. jedinica vremena, tj. vrijeme za koje Zemlja obiđe Sunce. To je kalendarska ili građ. godina koja ima cijeli broj dana i razlikuje se od astron. godine. Godina gregorijanskoga kalendara traje 365 dana, a svaka četvrta (osim onih… Nastavi čitati →
godina svjetlosti (svjetlosna godina), znak gs (ili engl. ly), astron. mjerna jedinica za duljinu; to je duljina (udaljenost) koju svjetlost prijeđe u vakuumu za jednu tropsku godinu. 1 gs = ct = = 9,460515 × 1015 metara. Veća… Nastavi čitati →
godišnja doba, četiri razdoblja godine koja nastaju zbog nagiba od 66,5° rotacijske osi Zemlje prema ravnini ekliptike. Na sjev. Zemljinoj polukugli proljeće započinje 21. ožujka, ljeto 21. lipnja, jesen 23. rujna i zima 21. prosinca. Razdoblje od 21. ožujka… Nastavi čitati →
Goeppert-Mayer, Maria, američka fizičarka njemačkoga podrijetla (Katowice, 28. VI. 1906 – San Diego, 20. II. 1972). Studirala i doktorirala fiziku na Sveučilištu u Göttingenu 1930. i iste godine otišla u SAD. Radila na sveučilištima u… Nastavi čitati →
