FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
Guarulhos, industr. grad u Brazilu, u sjeveroist. dijelu metropolitanskog područja São Paula, sav. država São Paulo; 1 147 100 st. Proizvodnja čelika, motocikala, keramike, prehr. i tekst. (pamuk i svila) ind. Osn. 1560. kao Nossa Senhora da Conceição dos G.
Guericke, Otto von, njemački fizičar i političar (Magdeburg, 30. XI. 1602 – Hamburg, 21. V. 1686). Izumitelj zračne sisaljke (1654). Znamenit je njegov pokus s takozvanim magdeburškim polukuglama (1663) kojim je pokazao učinak zračnoga… Nastavi čitati →
Guillaume, Charles Édouard, francuski fizičar švicarskoga podrijetla (Fleurier, Švicarska, 15. II. 1861 – Sèvres, 13. VI. 1938). Studirao u Zürichu. Radio u Međunarodnom uredu za utege i mjere od 1883. (direktor 1915/36). Bavio se svojstvima… Nastavi čitati →
Guldin, Paul, švic. matematičar (St. Galen, 12. VI. 1577 – Graz, 3. XI. 1643). Prije prelaska s protestantizma na katolicizam (1597) zvao se Habakuk. Postao isusovac, prof. u Rimu, Beču i Grazu. Zalagao se… Nastavi čitati →
gume, složeni polisaharidi koji se nalaze u nekim vrstama biljaka. Biljka ih izlučuje kao posljedicu ranjavanja (zarezivanja biljke) u obliku smole koja se na zraku skrućuje. Postoje prave gume (npr. arapska guma – gummi arabicum), koje su topljive… Nastavi čitati →
gumirezine ili gumi-smole, izlučine iz biljaka koje sadrže smole, sluzi i gume. Upotrebljavaju se u tehnici i medicini.
Gunter, Edmund, engleski matematičar i astronom (Hertfordshire, 1581 – London, 10. XII. 1626). Velškoga podrijetla. Konstruirao napravu preteču logaritamskoga računala i kvadrant koji je služio za određivanje dnevnoga vremena, Sunčeva azimuta, visine predmeta u stupnjvima i sl.… Nastavi čitati →
Günther, Siegmund, njemački geograf i matematičar (Nürnberg, 6. II. 1848 – München, 4. II. 1923). Profesor geografije u Münchenu (od 1886). Bavio se teorijom determinanti i hiperbolnih funcija, matematičkom i fizičkom geografijom, poviješću matematike i meteorologijom.… Nastavi čitati →
gustoća, fizikalna veličina definirana kao omjer mase i volumena tijela. SI-jedinica gustoće je kilogram po kubičnom metru (kg/m3).
gutaperka (engl. iz malajskog), ugljikovodik oblika (C5H8)n, izoprenski polimer izomeran kaučuku. Osušen mliječni sok nekih trop. drveta. Ovisno o temperaturi je plastičan (povišena temp.) ili tvrd (snižena temp.). Služi u zubarstvu ali i za… Nastavi čitati →
Guyton de Morveau, Louis Bernard, franc. pravnik, političar i kemičar (Dijon, 4. I. 1737 – Pariz, 2. I. 1816). Samouk u prir. znanostima, postao dopisni član Akademije znanosti (od 1772). Prof. politehničke škole i njezin… Nastavi čitati →
gvajakol, monometilni eter pirokatehina. Kristalna ili uljasta tvar intenzivna mirisa, topljiva u eteru i alkoholu. Dobiva se iz pirokatehina (sintetski) ili destilacijom gvajakove smole. Služi u proizvodnji vanilina. Nekad se koristio kao sredstvo za liječenje tuberkuloze.
gvanidin, org. spoj, iminourea, nepostojani bezbojni kristal, jaka baza. Prvi ga je proizveo A. Strecker oksidacijom gvanina (1861). Dobiva se iz dicijandiamida. Njegovi derivati služe u medicini i kao ubrzivači pri vulkanizaciji gume.
H, h, 1. dvanaesto slovo hrv. abecede, osmo u većini ostalih lat. pisama; bezvučni velarni frikativ. 2. fiz Oznaka mjerne jedinice za jakost magn. polja, henri. 3. kem Simbol za element vodik (hidrogenium). 4. glazb Sedmi… Nastavi čitati →
Ha, znak za kem. element → hanij.
Haas, Artur Erich, austr. fizičar i povjesničar fizike (Brno, 30. IV. 1884 – Chicago, 20. II. 1941). Prof. u Leipzigu (1913–20), Beču i u SAD-u (Notre Dame, Indiana, od 1936). Prvi primijenio kvantne uvjete… Nastavi čitati →
Haas, Wander Johannes de, nizozemski fizičar (Lisse, kraj Leidena, 2. III. 1878 – Bilthoven, 26. IV. 1960). Ravnatelj Laboratorija za fiziku niskih temperatura u Leidenu (1924–48). Istraživao supravodljivost, suprafluide i magnetizam. Poznat po Einstein–de Haasovu… Nastavi čitati →
Haber–Boschov postupak, naziv za postupak u proizvodnji dušikovih gnojiva koji je otkrio njemački kemičar → Fritz Haber (1868–1934) izravnom sintezom amonijaka iz zraka i vodika (Nobelova nagrada za 1918. godinu), a industrijsku primjenu razradio → C. Bosch.
Haber, Fritz, njemački kemičar (Breslau, danas Wrocław, 9. XII. 1868 – Basel, 29. I. 1934). Našao postupak (s → Carlom Boschom) sinteze amonijaka izravnim spajanjem dušika i vodika pri tlaku od oko 200… Nastavi čitati →
