FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
Hallov generator, Hallov pretvarač (po E. H. Hallu), naprava manjih dimenzija, radi na načelu Hallova efekta. To je pločica koja se nalazi u magn. polju H i kroz koju prolazi el. struja I. Na krajevima pločice javlja se napon… Nastavi čitati →
Hallwachs, Wilhelm, njem. fizičar (Darmstadt, 9. VII. 1859 – Dresden, 20. VI. 1922). Prof. u Dresdenu (od 1893). Eksperimentalno utvrdio da kovine obasjane ultraljubičastim zrakama izbacuju elektrone (Hallwachsov efekt, 1888).
halo (grč.), optička pojava na nebu što nastaje zbog loma i odbijanja Sunčeve i Mjesečeve svjetlosti na kristalnim hladnim oblacima cirostratusima. Ima oblik koncentričnih svijetlih krugova.
halogeni elementi, kem. elementi 7. skupine periodnog sustava elemenata (fluor, klor, brom, jod i astat) koji se s kovinama spajaju neposredno u soli halogenide. S vodikom daju kiseline. Jednovalentni su i izrazito elektronegativni.
Hamamatsu, industr. grad u Japanu, sred. dio Honshűa, nedaleko od pacifičke obale uz autocestu i želj. prugu Tokaido; 565 000 st. Tekst. (pamuk), kem. i elektrotehn. ind., proizvodnja motorkotača, glazbala (glasoviri) i proizvoda od plastike i drva.
Hamhung, grad na I sred. dijela DNR Koreje, gl. grad provincije Hamgyong-namdo (18 970 km2, 3,2 mil. st.), leži u priobalnoj ravnici uz zaljev Togjoson; 808 000 st. Prehr., tekst. (sintetička vlakna), kem., kovinska ind.,… Nastavi čitati →
Hamilton, William Rowan, irski matematičar i astronom (Dublin, 4. VIII. 1805 – Dublin, 2. IX. 1865). Točno opisao skup kompleksnih brojeva i izgradio teoriju brojeva općenitijih od kompleksnih – teorija kvaterniona. Uveo u znanost… Nastavi čitati →
Hancock, Thomas, engl. kemičar (Marlborough, 8. V. 1786 – Stoke Newington, 26. III. 1865). Otkrio miješanje sirovoga prir. kaučuka i uvođenjem nekoliko novina utemeljio osnove gumarske industrije. Njemu u spomen dodjeljuju se Hancockove medalje za… Nastavi čitati →
Hanford, nekadašnji vojno-industr. kompleks (Hanford Engineer Works) uz r. Columbiju, s od Richlanda, na J sav. drž. Washington, izgrađen 1942. u sklopu projekta Manhattan u kojem su proizvedene prve atomske bombe. Danas je područje (1518 km2) pod… Nastavi čitati →
hanij (lat. hahnium – Ha), kem. element, red. br. 105. Radioaktivan, umjetno dobiven element; nestabilan.
Hankel, Hermann, njemački matematičar i povjesničar matematike (Halle, 14. II. 1839 – Schramberg, 29. VIII. 1873). Sveučilišni profesor u Leipzigu, Erlangenu i Tübingenu. Formulirao (Hankelovo) načelo permanencije. Po njemu se nazivaju i takozvane Hankelove funkcije… Nastavi čitati →
Hänsch, Theodor Wolfgang, njemački fizičar (Heidelberg, 30. X. 1941). Doktorirao u Heidelbergu. Profesor u Münchenu i Stanfordu, direktor Instituta Max-Planck za kvantnu optiku. Za vrlo precizna mjerenja osnovnih fizikalnih konstanti s pomoću laserske spektroskopije podijelio Nobelovu nagradu za fiziku… Nastavi čitati →
Hansen, Peter Andreas, njemački i danski astronom i geodet (Tondern, danas Tønder, Danska, 8. XII. 1795 – Seebergon, kraj Gothe, 28. III. 1874). Suradnik danskog astronoma Heinricha Christiana Schumachera, njegov asistent i pomoćnik u… Nastavi čitati →
Harden, Arthur, engleski biokemičar (Manchester, 12. X. 1865 – Bourne End, 17. VI. 1940). Istraživao fermentaciju šećera i enzime fermentacije što je vodilo objašnjenju Krebsova ciklusa koji opisuje metabolizam stanice. S → H. von… Nastavi čitati →
Harding, Carl Ludwig, njem. astronom (Lanenburg, 29. VII. 1765 – Göttingen, 31. VIII. 1834). Prof. u Göttingenu (od 1805). Otkrio planetoid Juno (1804) i tri repatice (1813, 1824, 1832). Objavio Novi atlas neba s oko 60 000 zvijezda.
Hardy, Godfrey Harold, engleski matematičar (Cranleigh, Surrey, 7. II. 1877 – Cambridge, 1. XII. 1947). Profesor u Oxfordu i Cambridgeu. Bavio se analizom i teorijom brojeva. Klasa kompleksnih funkcija naziva se po njemu. Poznat i… Nastavi čitati →
Hari Krišna → Hare Krišna
harmonička analiza mat Rastavljanje periodičkih funkcija u trigonometrijske (sinusne, kosinusne). Naziva se i Fourierova analiza (po → J. Fourieru). Svaka se periodična funkcija može napisati u obliku beskonačnog reda sinusnih ili kosinusnih funkcija. Mnogo se primjenjuje u znanosti i tehnici (posebno elektrotehnici).
harmonička četvorka, jedan od osnovnih pojmova projektivne geometrije. To su četiri točke pravca (ili četiri pravca pramena pravaca ili četiri ravnine pramena ravnina) za koje vrijedi da im je dvoomjer jednak -1.
harmonička sredina mat Izraz za proizvoljno mnogo brojeva, H = n/(1/x1 + 1/x2 +…1/xn). Recipročna vrijednost harmoničke sredine n brojeva je aritmetička sredina recipročnih vrijednosti tih brojeva. Za dva broja H = 2x1x2… Nastavi čitati →
