FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
harmoničke funkcije mat One funkcije (u prostoru ili ravnini) čije su druge parcijalne derivacije neprekidne i koje zadovoljavaju Laplaceovu jednadžbu (zbroj drugih parcijalnih derivacija funkcije j po x, y, i z jednak je nuli).
harmonički razmjer, izraz oblika x:y = (x-z):(z-y). Brojevi x, y, z čine harmonijski razmjer ako je z harmonička sredina brojeva x i y. Također razmjer koji je povezan sa zlatnim rezom. Pojam i naziv potječu od pitagorejaca.
harmonički red, takav red kod kojega za bilo koja tri uzastopna člana vrijedi da je srednji član harmonička sredina preostala dva. Uveo ga je W. Brouncker (1669). Suma toga reda je beskonačna. To su nezavisno dokazali N. Oresme (o.… Nastavi čitati →
Harries, Carl Dietrich, njem. kemičar (Luckenwalde, kraj Potsdama, 6. VIII. 1866 – Berlin, 3. XI. 1923). Prof. u Berlinu i Kielu, voditelj središnjeg laboratorija tvrtke Siemens. Objasnio sastav kaučuka (1905) i potaknuo njegovu sintetsku proizvodnju polimerizacijom izoprena (1913).
Harriot, Thomas, engl. matematičar (Oxford, o. 1560 – Isleworth, London, 2. VII. 1621). Našao formulu za površinu sfernoga trokuta. Prvi zapazio da se algebarska jednadžba može napisati kao umnožak onolikog broja linearnih faktora koliko jednadžba ima… Nastavi čitati →
Harrison, John, engl. inženjer (Foulby, kraj Pontefracta, Yorkshire, 24. III. 1693 – London, 24. III. 1776). Usavršio kronometar (1753) koji je bio dovoljno točan da omogući točnije određivanje zemljopisne duljine, što je morsku plovidbu učinilo… Nastavi čitati →
Hassel, Odd, norv. kemičar (Kristiania, danas Oslo, 17. V. 1897 – Oslo, 11. V. 1981). Prof. u Oslu. Istraživao konformaciju (trodimenzionalna struktura molekula) org. spojeva za što je podijelio Nobelovu nagradu s Derekom Bartonom 1969. Otkrio dva stereoizomera cikloheksana.
Hauptman, Herbert Aaron, američki matematičar i biofizičar (New York, 14. II. 1917 – Buffalo, 23. XI. 2011). Razvio matematičke metode za razjašnjenje strukture molekula. Podijelio Nobelovu nagradu za kemiju sa J. Karleom 1985. za određivanje strukture kristala.
Hausdorff, Felix, njemački matematičar (Breslau, danas Wrocław, 8. XI. 1868 – Bonn, 26. I. 1942). Profesor u Leipzigu, Bonnu i Greifswaldu. Bavio se analizom, topologijom i teorijom skupova. Istraživao uređene skupove (1906–09), svojstva općih zatvorenih… Nastavi čitati →
Hawking, Stephen William, britanski fizičar i kozmolog (Oxford, 8. I. 1942 – Cambridge, 14. III. 2018). Proučavao tzv. teoriju velikog praska o postanku svemira. Profesor matematike na Sveučilištu u Cambridgeu. Postavio teoriju o crnim rupama i o… Nastavi čitati →
Haworth, Walter Norman, engleski kemičar (White Coppice, Lancashire, 19. III. 1883 – Barnt Green, kraj Birminghama, 19. III 1950). Studirao kemiju u Manchesteru i Göttingenu. Objasnio strukturu različitih ugljikohidrata. Odredio sastav vitamina C. Podijelio Nobelovu nagradu… Nastavi čitati →
HCH, kratica za heksaklorheksane, skupinu klorougljikovodika koji se koriste kao sredstva za uništavanje štetočina.
He, znak za kem. element → helij.
Heaviside, Oliver, engleski fizičar (London, 18. V. 1850 – Torquay, Devon, 3. II. 1925). Samouk. Pretpostavio postojanje sloja u ionosferi (→ ionosfera) koji odbija kratke valove (Kennelly–Heavisideov sloj). Eksperimentalno je otkriven 1924. (Edward Appleton).… Nastavi čitati →
Heckmann, Otto, njemački astronom (Opladen, danas dio Leverkusena 23. VI. 1901 – Regensburg, 13. V. 1983). Profesor u Göttingenu i Hamburgu, direktor zvjezdarnice La Silla u Čileu (1962–73). Bavio se astrometrijom (posebno fotometrijom), zvjezdanom statistikom i kozmološkim pitanjima.
Heeger, Alan, američki fizičar (Sioux City, Iowa, 22. I. 1936). Doktorirao fiziku na Sveučilištu Berkeley 1961, profesor na sveučilištima Pennsylvania u Philadelphiji i California u Santa Barbari. Bavi se istraživanjem krutih polimernih vodiča. Za svoj doprinos razvoju vodljivih polimernih… Nastavi čitati →
Hefestion iz Tebe, grč. astrolog (IV. st.). Autor kompilacijskog astrološkog priručnika Astrološki odgovori u 3 knjige.
Heisenberg, Werner Karl, njemački fizičar (Würzburg, 5. XII. 1901 – München, 1. II. 1976). Jedan od utemeljitelja kvantne mehanike (s P. Jordanom, M. Bornom i dr.). Ravnatelj Instituta Max Planck u Berlinu i od 1958.… Nastavi čitati →
heksagonski sustav, kristalni sustav kod kojega u ravnini leže tri jednake osi (jednakih jedinica mjere) pod kutom od 120°, a četvrta različita os okomita je na tu ravninu, npr. beril. U sebe uključuje i trigonski sustav, npr. kremen, kalcit.
heksaklorcikloheksan, C6H6Cl6, benzenheksaklorid, insekticid koji se dobiva kloriranjem benzena.
