GEOGRAFIJA I SRODNE ZNANOSTI I PODRUČJA

Muş

Muş, također Mush, gl. grad istoimene provincije (8023 km2, 490 000 st.) u ist. Turskoj, 72 km z od jezera Van; 82 600 st. Trg. središte planinskog prostora kojim teku rijeke Murat i Kara.

Musa, Gebel → Sinai

Musa, Gebel Sinai

Musa, Jebel

Musa, Jebel, brdo vis. 826 m na afr. (Maroko) strani gibraltarskoga tjesnaca, gdje se nalazi i jedan od “Heraklovih stupova”.

Musala

Musala, najviši vrh Rodopa i ji Europe, 2925 m; JZ Bugarska.

Musay’îd

Musay’îd, također Umm Saîd, grad i luka u JI dijelu Katara, na I Arap. poluotoka; 10 100 st. Izvozna luka za naftu, uvozna za industr. proizvode. Povezan naftovodom (80 km) s katarskim naftnim poljima. Petrokem., prehr. ind. Osn.… Nastavi čitati

Muscat → Masqat

Muscat Masqat

Müstair

Müstair (retorom.), selo u Švicarskoj, uz tal. granicu, u kantonu Graubündenu; 830 st. Poznato po benediktinskom samostanu (VIII. st.) s crkvom (oslikanom u IX. st.), koji se nalazi na Uneskovu popisu svj. kult. baštine.

Mutare

Mutare, bivši Umtali, grad u provinciji Manicaland, na krajnjem I Zimbabvea, 215 km ji od Hararea (povezan cestom i željeznicom); 184 200 st. Trg. i industr. središte poljoprivr. kraja i ist. vrata Zimbabvea. U okolici uzgoj čaja, duhana,… Nastavi čitati

Muttra → Mathura

Muttra Mathura

Muzaffarpur

Muzaffarpur, grad na S sav. države Bihâr, sjeveroist. Indija, u dolini r. Burhi Gandak, 60 km si od Patne; 333 200 st. Prom. i trg. središte na putu od Patne prema Nepalu; prehr. (mlinovi) i ind. noževa. Sveučilište osn. 1952.

Muztag

Muztag (prema W. G. Mu-tzu-t’a-ko), najviši vrh gorja Kunlun Shan, na granici autonomnih pokrajina Xizang (Tibet) i Xinjiang (Sinkiang), zap. Kina; 7723 m.

Muztagata

Muztagata (prema W. G. Mu-shih-t’a-ko), bivši Muztagh Ata, također Kašgar, planinski lanac na Z autonomne pokrajine Xinjiang (Sinkiang), krajnji Z Kine. Proteže se u smjeru SZ–JI o. 320 km. Najviši vrh Kongur (Kungur), 7719 m. Ledenjaci dugi do 16 km.

Mwanza

Mwanza, glavni grad istoimene regije (19 592 km2, 3 173 900 st.) na S Tanzanije, luka na Viktorijinu jezeru; 436 800 st. Upravno i trg. središte s pamučnom i prehr. ind.; ribarstvo. U… Nastavi čitati

Mylius-Erichsen, Ludwig

Mylius-Erichsen, Ludwig, dan. polarni istraživač (Viborg, 15. I. 1872 – Grenland, 25. XI. 1907). Vođa dviju ekspedicija na Grenland (1902–04; 1906–07) radi istraživanja jezika i običaja Eskima i kartiranja Grenlanda.

Mysore

Mysore, također Maisuru, grad na jugu savezne države Karnataka, juž. Indija, na obroncima planine Chamudi (na 770 m n.m.); 868 300 st. Važno industrijsko i trgovačko središte: tekst. (pamuk i svila), prehr., kem., kožarska ind.; obrti. Zračna luka;… Nastavi čitati

n, N

n, N 1. Devetnaesto slovo hrvatske i dvanaesto slovo lat. abecede za sonant n. 2. mat Oznaka za prir. broj (n), odn. skup prir. brojeva (N). 3. geogr Međunar. oznaka za sjever (prema engl. North, franc. Nord),… Nastavi čitati

N’Djamena

N’Djamena (do 1973. Fort-Lamy), gl. grad Čada; 721 100 st. Leži na utoku Logonea u Chari, na JZ zemlje, na granici s Kamerunom. Gl. gosp., upr. i kult. središte. Prehr., tekst. ind. Trg. središte poljoprivr. područja; uzgoj pamuka; stočarstvo;… Nastavi čitati

Nabadwip → Navadwîp

NabadwipNavadwîp

Nabaţîyat-at-Tahtâ, an-

Nabaţîyat-at-Tahtâ, an– (ili Nabatiyet et Tahta), gl. grad provincije an-Nabaţîyah u juž. Libanonu; 98 400 st. Gl. libanonsko središte proizvodnje duhana; uzgoj vinove loze, maslina, smokava i žitarica. Naseljen većinom šijitskim stanovništvom.

Naberežnye Čelny

Naberežnye Čelny (do 1930. Čelny, 1982–88. Brežnjev), grad i pristanište na r. Kami u sjev. Tatarstanu, zap. Rusija; 518 900 st. Industr. središte; naglo se razvio nakon 1969. (do 1976. broj stanovnika se ušesterostručio), kada je podignut kompleks tvornica… Nastavi čitati