GEOGRAFIJA I SRODNE ZNANOSTI I PODRUČJA

Ob

Ob (rus. Ob’), r. u zap. Sibiru, Rusija, duga 3680 km (Ob’–Irtyš, 5568 km), porječje 2 990 000 km2 (6. po površini u svijetu; obuhvaća više od 1900 rijeka), prosj. godišnji protok 12 700 m3… Nastavi čitati

obala

obala (lat. litus), u užem smislu, granična linija između kopna i mora, u širem pojas između najnižeg stanja oseke i granice do koje dopiru valovi, tj. granični pojas između mora i kopna. Granični prostor koji obuhvaća trodimenzionalni dio Zemljine… Nastavi čitati

Obedska bara

Obedska bara, stari rukav (mrtvaja) Save, kraj Kupinova u Srijemu, Srbija; duga 13,5 km, duboka 12 m, površine 7,2 km2. God. 1968. proglašena specijalnim rezervatom prirode (površine 98,2 km2). Jedna od najpoznatijih ornitoloških postaja u… Nastavi čitati

Oberammergau

Oberammergau, gradić u juž. Bavarskoj, Njemačka, na r. Ammer u Bavarskim Alpama; 5400 st. Popularno turist. odredište; ljetovalište i središte zimskih športova. Drvorezbarski obrt i drvna ind. Kazalište (1930). Poznat po pasionskim igrama (održavaju se od 1634, u pravilu… Nastavi čitati

Oberhausen

Oberhausen, grad na Z Ruhrske oblasti, u sav. zemlji Nordrhein-Westfalen, zap. Njemačka, 10 km z od Essena; 220 900 st. Važno želj. križište i industr. središte Ruhra. Sastoji se od staroga grada (Alt-O.) te pripojenih gradova Osterfeld i… Nastavi čitati

Oberösterreich

Oberösterreich (hrv. Gornja Austrija), sav. zemlja u sjev. Austriji, uz granicu s Njemačkom i Češkom; 11 981 km2, 1 400 850 st. Graniči s austr. sav. zemljama Niederösterreich (Donja Austrija, na I), Steiermark i Salzburg… Nastavi čitati

Oberpfälzer Wald → Češka šuma

Oberpfälzer WaldČeška šuma

Oberstdorf

Oberstdorf, gradić u juž. Bavarskoj, Njemačka, u dolini r. Iller, podno Algajskih Alpa, 843 m n.m., u blizini granice s Austrijom; 9900 st. Klimatsko lječilište i zimsko šport. središte, poznat po skijaškoj letaonici, jednoj od najvećih na svijetu.

oblak

oblak, vidljiva nakupina vodenih kapljica ili ledenih kristala u atmosferi. Oblaci nastaju kondenzacijom ili sublimacijom vodene pare, a od magle se razlikuju samo visinom od tla. U tropima nastaju do 18 km visine, u umjerenim širinama do 13 km,… Nastavi čitati

Obonjan

Obonjan (također Otok mladosti), otočić u sjevernodalmatinskoj otočnoj skupini, u šibenskom arhipelagu, zapadno od Zlarina, jugoistočno od Zmajana; površine 0,55 km2, dužina obale 3,78 km. Administrativno pripada gradu Šibeniku. Povremeno naseljen (ljetni mjeseci). Uređen za ljetovanje mladih (omladinskim… Nastavi čitati

obratnice

obratnice, dvije usporednice, sjeverna (ili Rakova obratnica) i južna (ili Jarčeva obratnica), 23°26’ geografske širine. Omeđuju područje (tropski pojas) gdje Sunce može biti u zenitu na bilo kojoj širini. Na obratnicama je Sunce u zenitu jedanput godišnje (za ekvinokcija… Nastavi čitati

Obrenovac

Obrenovac (do 1859. Palež), grad u Srbiji, na r. Kolubari, 35 km jz od Beograda; 24 300 st. Trg. središte. Ind. građev. materijala, prehr. ind. Termoelektrana. Pravosl. crkva Sv. Duha (1870). Kazalište. U blizini Obrenovačka banja, s izvorima sumporne vode.

Obrovac

Obrovac, grad i središte gradskoga upravnog područja, u Zadarskoj županiji, u sjevernoj Dalmaciji, 45 km sjeveroistočno od Zadra. Leži na 57 m nadmorske visine. Pristanište na rijeci Zrmanji, 11 km od njezina ušća u Novigradsko more. Grad… Nastavi čitati

Obski zaljev

Obski zaljev (rus. Obskaja guba), zaljev Karskoga mora, između poluotoka Jamala i Gyde u sjev. dijelu sr. Rusije, zapravo potopljeni donji tok r. Ob; dug 885 km, širok 100 km, dubok 12 m. Ist. obala je strma i brdovita, a… Nastavi čitati

Obuasi

Obuasi, grad u regiji Ashanti, juž. Gana, 55 km j od Kumasija; 119 100 st. Rudarsko i trg. središte. Jedno od najbogatijih ležišta zlata na svijetu (otkriveno 1897; potkraj XX. st. na 10. mjestu u svijetu). Proizvodnja kakaa.… Nastavi čitati

Ocana

Ocana, grad u dep. Norte de Santander u sjev. Kolumbiji, na r. Hacarí, 100 km sz od Cúcute; 83 500 st. Leži u Cordilleri Oriental, 1164 m n.m. Rudnici barija. Uzgoj luka. Biskupsko sjedište. Slavoluk pobjede (u počast… Nastavi čitati

ocean

ocean (lat. oceanus), u užem smislu, jedinstvena kontinuirana vodena masa golemih dimenzija; u širem smislu ukupna vodena masa mora na Zemlji. Najveći dio mora s određenim geogr.-geol. značajkama, kem.-fiz. svojstvima, biol. uvjetima, pov.-kult. osobitostima i specifičnim društv.-gosp. obilježjima. Različita… Nastavi čitati

Oceanija

Oceanija, zajednički naziv za otočne skupine u sr. i jugozap. dijelu Tihog oceana; o. 1 261 456 km2 s o. 12 mil. st. (bez Australije), odn. 31 377 000 st. (uključujući Australiju). Obuhvaća Polineziju,… Nastavi čitati

oceanografija

oceanografija (lat.; grč.), znanost koja se bavi proučavanjem svj. mora. U užem smislu fiz. znanost o moru, obuhvaća istraživanja fiz. i kem. pojava i procesa u svj. moru, rezultate istraživanja pom. meteorologije i reljefa dna mora. U širem smislu uključuje… Nastavi čitati

oceanska kora

oceanska kora, kora koja izgrađuje čvrstu podlogu oceana, debela 10-ak kilometara, bazičnog sastava, bogata feromagnezijskim mineralima, na površini se sastoji ugl. od bazalta (izmijenjenog u spilit) uz podređene dijabaz, gabro i peridotit iz donjih dijelova kore i gornjeg plašta.… Nastavi čitati