GEOGRAFIJA I SRODNE ZNANOSTI I PODRUČJA

Svištov

Svištov, grad i luka na Dunavu, sjev. Bugarska, 200 km si od Sofije; 33 782 st. Lučko i kult. središte poljoprivr. kraja s manjom tekst. i prehr. ind. Sveučilište. U S. je 1791. (nakon rata 1788–91) određena granica između… Nastavi čitati

Svitavy

Svitavy, grad u ist. Češkoj, Pardubický kraj, na r. Svitavi, 65 km s od Brna; 17 600 st. Želj. i cest. križište; ind. ambalaže; turizam. Crkva iz XII. i XIII. st. Osn. u XII. st.

Svjatopolk Prokleti

Svjatopolk Prokleti, kijevski knez (o. 980 – 1019). Zavladao 1015, nakon smrti oca, kijevskoga kneza Vladislava Velikog. U prijestolnim borbama poubijao braću Borisa, Gljeba i Svjatoslava. God. 1019. porazio ga je knez Novgoroda Jaroslav I. Mudri.

Svjetska meteorološka organizacija

Svjetska meteorološka organizacija (engl. World Meteorological Organization, WMO), specijalizirana organizacija UN-a, osn. 1950. u Washingtonu, kojoj je zadaća međunar. suradnja u organiziranju mreže meteoroloških, hidroloških i drugih postaja na kojima će se na jedinstven način mjeriti, opažati i… Nastavi čitati

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO)

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) (engleski: World Health Organization, WHO), stalna specijalizirana ustanova pri Organizaciji Ujedinjenih naroda koja se tehničkim savjetima i ekonomskom pomoći skrbi za opće poboljšanje zdravstvenih prilika, suzbijanje bolesti i unapređenje i očuvanje zdravlja svjetskoga stanovništva.… Nastavi čitati

svjetsko more

svjetsko more, naziv za jedinstvenu cjelinu velike vodene površine na Zemlji. Površina mu je 362 mil. km2, odn. 71% ukupne površine Zemlje (na sjev. polutki 61%, na južnoj 81%). S. m. podijeljeno je kontinentima i otocima na… Nastavi čitati

svjetsko vrijeme

svjetsko vrijeme (engl. universal time, UT), jedinstveno računanje vremena općenito prihvaćeno u čitavom svijetu. Određuje se prema nultom meridijanu u Greenwichu, a kao vremenska jedinica uzima se sr. Sunčev dan. Kao najtočnije vrijeme upotrebljava se koordinirano s. v. (engl.… Nastavi čitati

Swakopmund

Swakopmund, grad i ribarska luka na obali Atlantika, regija Erongo, zap. Namibija, na ušću r. Swakop; 25 000 st. Gl. namibijsko ljetovalište; tijekom ljetnih mjeseci (prosinac, siječanj) namibijska vlada zbog ugodnije klime seli u S. Prirodoslovni muzej (osn. 1975).… Nastavi čitati

Swansea

Swansea (velški Abertawe), gl. grad istoimene grofovije (378 km2, 226 000 st.) u jugozap. Walesu, na ušću r. Tawe u Bristolski kanal, 55 km sz od Cardiffa; 170 900 st. Drugi po veličini velški grad, trg. i lučko… Nastavi čitati

Swāt

Swāt, rijeka u sjev. Pakistanu, duga 650 km. Izvire u regiji Kohistān, ulijeva se u r. Kābul kraj Peshawara. Služi za natapanje o. 65 000 ha poljoprivr. površina (gl. kulture šećerna trska i pšenica).

Swindon

Swindon, grad u grofoviji Wiltshire, juž. Engleska, 110 km z od Londona; 162 500 st. Automob., elektron., duhanska ind., osiguravajuća društva. Lokalno trg. središte do dolaska željeznice i otvaranja ind. želj. vagona 1841. Nakon II. svj. rata plansko preseljavanje… Nastavi čitati

Świnoujście

Świnoujście (njem. Swinemünde), grad u sjeverozap. Poljskoj, vojvodstvo Zachodnio-Pomorskie. Nalazi se na niskom pješčanom otoku koji zajedno s otokom Wolinom dijeli prostrani Szczecinski zaljev (o. 900 km2, na estuarijskom ušću Odre) od otvorenoga Baltičkog mora, 55 km s… Nastavi čitati

Sydney

Sydney, najveći grad i gl. luka Australije, upr. središte New South Walesa, jugoist. Australija, smješten oko zaljeva Port Jackson (ušće r. Perramatte) i Botany (ušće Georges River); 4 394 600 st. Jedna od najboljih prir. luka na svijetu. Trg.,… Nastavi čitati

Syktyvkar

Syktyvkar (Siktivkar, do 1920. Ust Sysolsk), gl. grad Komijske Republike, na SI eur. dijela Rusije; 230 100 st. Brodograđevna, drvna, papirna ind. Viša učiteljska škola. Osn. 1586, grad od 1780. Od 1960-ih jači gosp. razvoj (drvna ind.).

Sylhet (Silhat)

Sylhet (Silhat), gl. grad istoimene provincije (3312 km2, 2 829 100 st.) sjeveroist. Bangladeš, na r. Surmi, 200 km si od Dhake; 326 400 st. Najvažniji grad u dolini r. Surme i prom. čvorište. Manja drvna i… Nastavi čitati

Sylt

Sylt, njem. otok u Sjev. moru, najveći i najsjeverniji od Sjev. frizijskih otoka; 99 km2, o. 20 000 st. Specifičnog izduženog oblika. S kopnom povezan želj. i cestovnom vezom preko 11 km dugog nasipa (Hindenburgdamm). Turist. središta… Nastavi čitati

Syracuse

Syracuse, grad u sav. državi New York, na juž. obali jezera Onondaga, 200 km z od Albanyja; grad 141 800 st., metropolitansko područje 721 600 st. Trg. središte poljoprivr. regije s razvijenom raznovrsnom ind. (posuđa, lijekova, automob. dijelova, el.… Nastavi čitati

Syzran’

Syzran’, grad u oblasti Samari, zap. Rusija, na desnoj obali Volge, 115 km z od Kujbiševa; 189 300 st. Lučko središte i servisni centar za obližnja naftna polja; rafinerija nafte, kem., staklarska, drvna i prehr. ind. Osn. 1683.

Szabolcs-Szatmár-Bereg,

Szabolcs-Szatmár-Bereg, županija na krajnjem SI Mađarske; 5938 km2, 587 000 st. Nizinsko područje s bogatom hidrografskom mrežom. Poljodjelstvo: raž, suncokret, duhan; voćarstvo; govedarstvo, svinjogojstvo, ovčarstvo. Proizvodnja alkohola i alkoholnih pića. Važ. gradovi: Nyíregyháza (gl. grad), Kisvárda, Mátészalka.

Szczecin

Szczecin (njem. Stettin), grad na krajnjem SZ Poljske, vojvodstvo Zachodnio-Pomorskie, na r. Odri (njem. Oder), 65 km od Baltičkog mora; 413 700 st., metropolitansko područje 505 700 st. Lučko i brodograđevno središte, zajedno s predlukom Świnoujściem važan polj. lučki sustav.… Nastavi čitati