HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA
kulturni materijalizam (engleski: cultural materialism), književna teorija koja tekstualnom analizom nastoji razotkriti ideologiju struktura moći i prepoznati potencijalna mjesta njihove subverzije. Kulturni materijalizam ponajviše analizira renesansnu književnost, a analiza obuhvaća istraživanje povijesnog društveno-političkog konteksta s pomoću kojega se u… Nastavi čitati →
kulturni pluralizam, općenito, postojanje kult. različitost; u kult. politici, poštovanje različitih kult. i umj. orijentacija, usmjerenja i estetika. Pojam se os. javlja uz potrebu dezideologizacije umjetnosti naspram političkih (stranačkih) utjecaja, demonopolizacije odlučivanja u kulturi u odnosu na drž. ili… Nastavi čitati →
kulturni sukob, sukob između različitih kultura; također, konfliktnost odnosa pojedinih supkultura unutar neke šire kult. cjeline. Do kult. sukoba dolazi u kontaktu pojedinih kultura, kada se uz procese akulturacije, tj. prilagođavanja kult. različitosti, ili multikulturalnosti, kao oblika… Nastavi čitati →
kulturologija, znanost o kulturi. Isprva se javlja kao dio općih znanosti, posebno humanističkih, os. u vezi s prosvjetiteljstvom (Voltaire, Condorcet i dr.), filozofijom povijesti (Vico, Herder, Hegel), općom sociologijom (Comte), teorijama prir. razvitka (Darwin), ili evolucionističkim (Spencer), historijsko-materijalističkim (Marx)… Nastavi čitati →
Kupido (latinski: Cupido) → Amor, → Eros
Kuran (Kur’an, al-Qur’an) (arapski: qur ‘an kazivanje; recitiranje), muslimanska sveta knjiga i glavni izvor islamskog učenja. Sadrži duhovna, dogmatska i pravna načela. Prema islamskom učenju, Kuran je Božja riječ objavljena Muhamedu preko meleka Džibrila. Muhamed je priopćio Kuran… Nastavi čitati →
Kurban-bajram, musl. blagdan, slavi se od 10. do 13. dana mjeseca zulhidže. Kao uspomena na žrtvu Abrahamovu kolje se žrtvena životinja (ovan, govedo i dr.) – kurban. Žrtva je obvezna za sve muslimane. Dvije trećine žrtvovane životinje daruje… Nastavi čitati →
Kurent, u Slovenaca (i nekih Hrvata), mitol. figura, biće čiji se lik nazire na Mjesecu; priče o njemu predočuju Mjesečeve mijene. U pokladnim ophodima (oko Ptuja i drugdje), kurenti su maskirane figure orača, što predstavlja ostatak starih slav. proljetnih… Nastavi čitati →
kureti (grč. Kouretes) 1. U grč. mitologiji, demonska bića vezana uz kult božice Reje-Kibele koja im je predala na čuvanje malog Zeusa. Zveketom oružja i vikom nadglasali su Zeusov plač, pa ga Kronos nije uspio pronaći i pojesti. Prema… Nastavi čitati →
kurikulum (lat.) 1. Skr. za curriculum vitae, životopis, kratak prikaz života, najčešće za adm. uporabu. 2. U pedagogiji, odgojni proces koji ima za cilj postignuće obrazovnih ciljeva kroz njihovu stalnu integraciju sa sadržajima, metodama i tehnikama ocjenjivanja.
Kustić, Živko Ante, hrvatski katolički novinar i publicist (Split, 12. XII. 1930 – Zagreb, 19. VII. 2014). Teologiju, matematiku i fiziku studirao u Zagrebu; za grkokatolićkoga svećenika zaređen 1958; župnik u Žumberku. Jedan od pokretača i dugogodišnji… Nastavi čitati →
kustos (lat.) 1. U muzejima, galerijama i sličnim ustanovama, stručna osoba koja vodi pojedine zbirke. 2. U Kat. crkvi, čuvar crkve, samostana i dr.
Kuzma i Damjan, sv., sirijski mučenici iz III. st. Braća, djelovali kao liječnici u Egeji u Ciliciji. Kao odlučne i poznate kršćane upravitelj Cilicije stavio ih je na muke. Prema legendama čudesno su izbavljeni iz muka, ali su im… Nastavi čitati →
kvalifikacija (lat.) 1. Osposobljenost za obavljanje nekog posla, izvršavanje neke dužnosti i sl. Uvjeti su obično završene škole, položeni ispiti, svjedodžbe, diplome, znanstv. radovi, staž i sl. 2. Ocjena, sud o vrijednosti, značenju nekog čina, postupka, spisa, odn. osobina neke… Nastavi čitati →
kvaliteta (lat.) 1. Kakvoća, vrsnoća; poželjna odlika čega. 2. filoz Pojam koji određuje način opstojnosti subjekta. Prema Aristotelu, k. je pripadak supstancije, njezina kakvoća. U grč. filozofiji pravi se razlika između objektivnih (primarnih) i subjektivnih (sekundarnih) kvaliteta kojima pripadaju osjeti.… Nastavi čitati →
kvatre (prema lat.), u kat. crkv. godini, po tri pokornička (nekada i posna) dana u početku svakoga godišnjeg doba. To su prva srijeda, petak i subota u ožujku, lipnju, rujnu i prosincu.
kvekeri (engleski: quakers drhtavci, oni koji drhću pred Božjim imenom), pripadnici vjerske sljedbe koju je u XVII. stoljeću u Engleskoj osnovao → George Fox kao Društvo prijatelja (Society of Friends) nastavljajući pokret anabaptista. Sami sebe nazivaju prijateljima.… Nastavi čitati →
kvijetizam (lat.), u kršćanstvu, oblik duhovnosti koji naglašava spokojno prepuštanje Bogu. Kao moralno naučavanje ustanovio ga je španj. teolog Miguel de Molinos (1640–96). K. je utjecao na → pijetizam, a posebno je izražen kod kvekera.
kvintesencija (lat.), u ant. i srednjovj. učenju o prirodi, peti element (uz zemlju, vodu, zrak i vatru), koji prožima čitav materijalni svijet, ujedno i najviši dio nebeske sfere. U Aristotela i pitagorovaca eter. Danas, općenito, bit, esencija, srž čega (k.… Nastavi čitati →
Kvirin (lat. Quirinus), staroitalsko božanstvo nazvano po Kvirinalu, jednom od sedam rim. brežuljaka. Na njemu se nalazio Kvirinov hram. Isprva u trijadi s Jupiterom i Marsom, poslije se izjednačuje s Marsom kao ratno božanstvo.
