Miščević, Nenad, hrvatski filozof (Zagreb, 1. XI. 1950). Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1972), doktorirao u Ljubljani (1981). Kao profesor na Filozofskom fakultetu u Zadru prvi u Hrvatskoj potaknuo zanimanje za analitičku filozofiju (Filozofija jezika… Nastavi čitati →
mišljenje, proces oblikovanja misli, intelektualni postupak zasnovan na iskustvu i znanju, te njihovu kombiniranju i novom uobličavanju. Putem m. čovjek stječe svijest o sebi i o stvarnosti, unosi smisao i organizira svijet koji ga okružuje, što ga razlikuje od… Nastavi čitati →
Mišna (hebr. ponavljanje), u židovstvu, zbirka vjerskih tekstova i propisa usmene predaje, nastala na temelju tumačenja, dopuna i prilagodbe Mojsijeva pisanog zakona (Tora). Usmena građa, koja se prenosila i učila u akademijama, počela se zapisivati u razdoblju tanaita;… Nastavi čitati →
mit (grč.), višeznačni pojam kojim se prvobitno označava priča koja u određenoj kulturi ima funkciju objašnjavanja stvarnosti. Sustav mitova naziva se mitologijom – nizom priča koje predstavljaju koherentnu cjelinu vjerovanja u određenoj zajednici. M. se obično smatra predznanstv. fazom objašnjavanja… Nastavi čitati →
mitologija (grč.), učenje o mitu i mitovima (također mitologika, mitografija); sustav mitova u određenoj društv. (plemenskoj, narodnoj, kulturnoj i dr.) zajednici te prikazivanje ili stvaranje takva cjelovitog sustava od pojedinačnih mitova. Tako npr. grč., rim., ili indo-arijska m.… Nastavi čitati →
mitra (grč.), u ant. Grka, pojas ili povez oko glave. Kod orijentalnih vladara kapa različitih oblika, znak vladarske časti. U kat. liturgiji m. (ili infula) je svečana kapa crkv. dostojanstvenika: pape, kardinala, biskupa i dr. koja se nosi kao… Nastavi čitati →
Mitra (grč. Míthras), staro indoiransko božanstvo, poznato već u ←XIV st. U Vedi je usko povezan s Varunom, božanstvom koje kažnjava krivce. U Avesti M.je združen i s Ahura Mazdom, vrhovnim bogom, sa suncem koje je njegovo “oko”… Nastavi čitati →
mitraizam, ant. misterijski kult i vjerski sustav utemeljen na kultu i obredima u čast boga Mitre. U Rim. Carstvo prodire u I. st. sa zarobljenim vojnicima s Istoka i proširio se os. među rim. vojnicima duž granice Carstva. I… Nastavi čitati →
mitrej (lat.),svetište posvećeno bogu Mitri, smješteno najčešće kraj izvora ili vode tekućice; isprva u prir. ili umjetnim špiljama, a poslije u podzemnim ili prizemnim građevinama, obično s bačvastim svodom. Od ulaza je vodio dug hodnik do apside gdje se… Nastavi čitati →
Mitscherlich-Nielsen, Margarete, danska psihoanalitičarka i publicistkinja (Gråsten, Danska, 17. VII. 1917). Supruga psihoanalitičara Alexandera. Diplomirala medicinu. Osim zajedničkog rada sa suprugom (npr. Nemogućnost povjerenja, Osnove kolektivnog ponašanja, 1967), bavi se os. problematikom idealiziranja spolnog odgoja i uloge… Nastavi čitati →
Mitscherlich, Alexander, njem. psihoanalitičar (München, 20. IX. 1908 – Frankfurt, 26. VI. 1982). Na Sveučilištu u Heidelbergu osnovao 1949. i vodio odjel za psihosomatsku medicinu. Sudjelovao kao promatrač i dopisnik na Nürnberškom procesu (Medicina… Nastavi čitati →
mnemotehnika (grč.), mnemonika, tehnika pamćenja; način povezivanja podataka u cjeline koje im daju neki smisleni, ili čak besmisleni, ali lakše zapamtiv oblik. Tako će se npr. prezime zubara Zubovića lako pamtiti povezano s njegovim zanimanjem, a članovi predsjedništva nekog odbora,… Nastavi čitati →
Mnemozina (grč. Mnemosýne), u grč. mitologiji, kći Urana i Geje, božanstvo nezavisno od Olimpljana, božica pamćenja i dovitljivosti, koju je poslije ugl. potisnula od Zeusa rođena Atena.
mnijenje,čovjekov individualni nazor o svijetu, utemeljen na osobnoj životnoj situaciji i predznanstv. iskustvu. U ant. filozofa označava oblik osjetilne i stoga prividne spoznaje suprotstavljene znanju kao i intelektualnom istinskom uvidu u bit stvari. → mišljenje
Mo-tzu (Meh-ti, Mozi, Mo-ti, počasni naslov Učitelj Mo), kin. filozof (o. ←470 – o. ←380). Vodeći filozof između “stotine filozofa” starijeg razdoblja. Odgojen na Konfucijevim tekstovima, ali se poslije suprotstavio duhovnom agnosticizmu, podaničko-obiteljskim vrlinama i društv. ritualu tadašnjega konfucionizma naučavajući… Nastavi čitati →
moć, sposobnost pojedinca ili skupine da određenim voljnim činom ili utjecajem ostvari neki cilj. Tako vrač ima moć liječenja, prorok moć proricanja, bogataš moć novca, sveznalica moć znanja, uglednik moć autoriteta i sl. U javnom… Nastavi čitati →
modalitet (srednjovj. lat. modalitas) 1. filoz Način postojanja (ontološki) ili zamišljanja (gnoseološko-logički) nekog bića ili događaja. Ontološki su modaliteti stvarnost, mogućnost i nužnost, a logički, kao vrste sudova, problematički, asertorički i apodiktički (kad je veza između subjekta i predikata… Nastavi čitati →
