HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA

monizam

monizam, naglašavanje jednog i jedinog principa u objašnjavanju pojava te u načinu djelovanja. U filozofiji, učenje o jedinstvu koje, nasuprot dualizmu i pluralizmu, svekoliku stvarnost svodi na jedan, jedini i jedinstveni supstancijalni bitak. Pojam uveo Ch. Wolff. Postoji više… Nastavi čitati

monofizitizam

monofizitizam (grč.), kršć. nauk o samo jednoj, božanskoj Kristovoj prirodi. To je učenje prvi razvio egip. monah Eutih (o. 378–454) koji je djelovao u Carigradu kao arhimandrit samostana, a slijedila ga je i aleksandrijska škola i tamošnji patrijarh Dioskur. Nauk… Nastavi čitati

monoteizam

monoteizam (grč.), naučavanje o jednom i jedinom Bogu; u velikim monoteističkim religijama, židovstvu, kršćanstvu i islamu, vjerovanje u jednoga Boga, nezavisnog od svijeta, koji je sve stvorio i svime upravlja. Pojam m. razlikuje se od politeizma (mnogoboštva) po tome što… Nastavi čitati

monoteletizam

monoteletizam (grč.), u ranom kršćanstvu, učenja prema kojem Krist ima dvije naravi (božansku i čovječju), ali samo jednu volju i djelovanje (grč. mía thélesis, mía enérgeia). Formulirao ga je carigradski patrijarh Sergije (610–638) kao kompromis između monofizita i diofizita.… Nastavi čitati

monstranca

monstranca (lat.) → pokaznica

Montague, William Pepperell

Montague, William Pepperell, amer. filozof (Chelsea, Massachusetts, 24. XI. 1873 – Chelsea, 1. VIII. 1953). Prof. na Harvardovu i Kalifornijskom sveučilištu. Osnivač novog realizma u amer. filozofiji, kao sinteze idealizma i materijalizma; kritičar idealizma i… Nastavi čitati

Montaigne, Michel Eyquem de

Montaigne, Michel Eyquem de, franc. filozof (dvorac Montaigne, danas Saint-Michel-de-Montaigne, pokrajina Dordogne, 28. II. 1533 – Montaigne, 13. IX. 1592). Potječe iz ugledne plemićke obitelji, studirao pravo u Toulouseu i Bordeauxu. Sudski savjetnik, član grad.… Nastavi čitati

montanisti

montanisti, u ranome kršćanstvu, sljedbenici montanizma, učenja prozvanog po frigijskom svećeniku Montanu (II. st.). Sebe je držao glasnikom Duha Svetoga i dopuniteljem Kristove objave, naviještao je skori Kristov dolazak i svršetak svijeta (hilijazam). Zbog toga je zahtijevao moralni rigorizam,… Nastavi čitati

montanizam

montanizam, vjerski nauk frigijskoga svećenika Montana (II. st.) o skorom dolasku Krista i svršetku svijeta. Jedan od prvih u nizu kasnijih sličnih nauka. Apokaliptička eshatološka doktrina, povezana s mučeništvom i žrtvovanjem, širila se za vladavine cara Marka Aurelija Sredozemljem,… Nastavi čitati

Montecassino

Montecassino, benediktinski samostan osn. 529. na istoimenom brdu (519 m); općina Cassino, sred. Italija; zadužbina sv. Benedikta, osnivača reda benediktinaca, prvi put razoren 577; u VIII. st. Pavle Đakon pokreće rad pisarske radionice. Utjecajno središte znanosti i kulture s… Nastavi čitati

Montessori, Maria

Montessori, Maria, talijanska liječnica i pedagoginja (Chiaravalle, kraj Ancone, 31. VIII. 1870 – Noordwijk, Nizozemska, 6. V. 1952). Prva Talijanka koja je diplomirala medicinu (1896). Isprva radila s hendikepiranima i djecom s poteškoćama u razvoju,… Nastavi čitati

Moore, George Edward

Moore, George Edward, britanski filozof (London, 4. XI. 1873 – Cambridge, 24. X. 1958). Pod utjecajem B. Russella prešao s klasičnih studija na filozofiju, te od 1911. u Cambridgeu, u duhu novoga realizma, snažno utjecao… Nastavi čitati

moral

moral (lat.), sustav nepisanih normi zasnovan na općenito prihvaćenim društv. vrijednostima i vrednovanjima između dobra i zla. M. obuhvaća pitanja ljudskog ponašanja i djelovanja na temelju tzv. viših, npr. nekoristoljubivih motiva i načela, te se, u pravilu, ne može obuhvatiti… Nastavi čitati

moral sense

moral sense (engl.), smisao ili nutarnji osjećaj za moralne vrijednosti. Potječe od nekih engl. filozofa XVIII. st. (F. Hutcheson, D. Hume i dr.) kojim su željeli označiti svakom čovjeku svojstvenu sposobnost pravilnog razlučivanja između dobra i zla u sudovima, djelovanju… Nastavi čitati

moralisti

moralisti, filozofi ili pisci koji za razliku od teoretske etike nastoje opisivati konkretno ljudsko ponašanje i djelovanje, primjenjujući strogo i formalno moralna načela. Posebice u filozofiji označava autore koji moralu pridaju posebno mjesto i drže moralnost glavnim načelom za… Nastavi čitati

moralizam

moralizam 1. filoz Etičko učenje prema kojemu su moralne vrijednosti ili ideje dobra vrhovno načelo ljudskog djelovanja (I. Kant); “čisti moralizam” (J. G. Fichtea). 2. Religijsko učenje prema kojemu je moralno dobro vrhovna životna svrha. 3. U pejorativnom značenju, potpuno… Nastavi čitati

moralna teologija (moralka)

moralna teologija (moralka), grana kršć. teologije koja proučava moral sadržan u objavi (Sveto pismo, tradicija, crkv. učiteljstvo). Razlikuje se od etike koja u filozofiji istražuje moral s naravnog gledišta. Premda je ponajprije normativna (moralne norme) teol. disciplina,… Nastavi čitati

moralnost

moralnost, u moralnoj filozofiji (etici), ljudsko djelovanje u skladu s moralnim normama i dobrim običajima. Kant suprotstavlja m., kao poslušnost zakonu nutarnjim osjećajem, nasuprot legalnosti, kao sukladnosti ljudskog djelovanja s vanjskom normom. Hegel razlikuje subjektivnu m. i objektivnu ćudorednost, kojoj prva prethodi.

More, Henry

More, Henry, engleski filozof (Grantham, 12. X. 1614 – Cambridge, 1. IX. 1687). Profesor u Cambridgeu; osnivač i jedan od glavnih predstavnika poslije utjecajne kršćanske platonističke škole iz Cambridgea. Polazeći od kartezijanizma, od kojega se… Nastavi čitati

Morelly

Morelly, franc. filozof (?, o. 1715 – ?, nakon 1778). Iz njegova se života zna samo da je bio opat u Vitry-le-Françoisu. Djela su mu objavljena anonimno, pa se većina njih pripisivala D. Diderotu. Jedan od ranijih predstavnika utopijskoga… Nastavi čitati