HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA
pravoslavlje (prema grč. orthodoxía pravovjerje), ogranak kršć. religije, zajednički naziv za ist. crkve koji potječe iz prvih stoljeća kao opreka krivovjerju, a nakon crkv. raskola (1054). Za razliku od katolicizma, p. je raščlanjeno na pojedine, ugl. nac. crkve, organizirane po… Nastavi čitati →
Praxis, hrvatski filozofski časopis. Dvomjesečnik, izlazio u Zagrebu (1964–74). Pokrenula ga je zagrebačka grupa profesora filozofije (P. Vranicki, G. Petrović, D. Pejović, R. Supek i dr.). Neomarksističke orijentacije, preko rasprava na Korčulanskoj ljetnoj školi filozofije povezivao te objavljivao i… Nastavi čitati →
predanimizam (novolat. praeanimismus), prvi oblik religije u drevnih naroda, prethodio → animizmu. Karakteristično je vjerovanje u neku misterioznu natprir. i bezličnu silu, sadržanu u stvarima materijalnog svijeta i živim bićima. Engl. antropolog R. R. Marett nazvao je to animatizam.
predestinacija (lat.), u nekim religijama, učenje o predodređenju odabranih za vječno spasenje ili prokletstvo. Reformacija je uzdigla naučavanje o predestinaciji do crkv. dogme, u kalvinizmu je apsolutna p. sred. vjerska istina, u islamu je vjera u p. izražena kao pokoravanje… Nastavi čitati →
predikabilije (lat.), u filozofiji, općeniti načini iskaza u kojima se pojmovi kao predikati pripisuju nekom subjektu. Aristotel je u svojem učenju o kategorijama definirao četiri tipova predikata u nekom sudu, a preko Porfirija pet: rod (genus), vrsta (species),… Nastavi čitati →
predikat (lat.) 1. U gramatici, gl. dio rečenice kojim se izriče nešto o subjektu (npr. Marko jede). Razlikuju se glagolski i imenski p. 2. U logici, jedan od dvaju pojmova koji sačinjavaju svaki sud; pojam kojim se o subjektu… Nastavi čitati →
predodžba, temeljni način ljudske svjesne djelatnosti kojom svijest uspostavlja nešto kao svoj predmet i prema kojem se onda odnosi; umno posjedovanje slike neke stvari. Znači istodobno spoznajno djelovanje i objekt toga djelovanja. Gl. vrste p.: ona koja nešto predstavlja… Nastavi čitati →
predrasuda, unaprijed donesen sud ili mišljenje o nečemu što se dovoljno ne poznaje niti se temeljito i kritički proučilo. Zbog toga je p. najčešće neopravdano pojednostavljen stav o svojstvima i osobinama pripadnika neke soc. skupine ljudi; češće negativna nego… Nastavi čitati →
prefacija (lat.) 1. U ant. rim. kultu, svečana uvodna molitva koja se izgovarala prije prinošenja žrtve. 2. U kat. liturgiji, predslovlje, uvodni dio euharistijske molitve u misi. Recitira se ili pjeva, a sastoji se od stalnog uvodnog dijaloga i početnog… Nastavi čitati →
Pregrad, Zlatko, hrvatski pedagog (Samobor, 27. VIII. 1903 – Zagreb, 21. IX. 1983). Predavao na gimnazijama u Mostaru i Mariboru, na Učiteljskoj školi u Zagrebu te na Akademiji likovnih umjetnosti i Filozofskom fakultetu u Zagrebu,… Nastavi čitati →
Prel, Carl (Karl) du, njemački filozof i pisac (Landshut, 3. IV. 1839 – Heiligenkreuz, Tirol, 5. VIII. 1899). Glavni predstavnik njemačkoga filozofskog okultizma i parapsihologizma. Okultnim pojavama nastojao protumačiti fenomene svijesti, spoznaje, hipnoze, sugestije i… Nastavi čitati →
prelat (srednjovj. lat.), u Kat. crkvi, viši klerik (sve visoke službe crkv. hijerarhije, od biskupa do pape), koji obnaša redovitu duhovnu vlast. Naziv i za višega klerika koji obnaša vlast nad nekim područjem neovisno o biskupu (praelatus nullius), odn.… Nastavi čitati →
prelogično, ono što prethodi logičnom; mentalno stanje ili način mišljenja u kojem se miješaju protuslovne misli ili pojave. U snovima ili u stanjima uzbuđenosti gube se uzročno-posljedični odnosi između pojava i dolazi do isprepletenja međusobno nespojivih sadržaja. Takva stanja… Nastavi čitati →
premisa (lat.), u logici, teza od koje se polazi u sudu. Prilikom zaključivanja p. koja sadrži predikat zaključka naziva se višom premisom (propositio maior) i redovito stoji na prvome mjestu, a ona koja sadrži subjekt zaključka zove se nižom p.… Nastavi čitati →
premonstratenzi ili norbertinci (bijeli kanonici; latinski: Ordo Praemonstratensis), katolički crkveni red, osnovao ga → sv. Norbert u Prémontréu (kraj Laona, u Francuskoj) 1120. Proširio se po Francuskoj, Belgiji i Njemačkoj, a članovi su djelovali i u prekomorskim misijama. Povezivali… Nastavi čitati →
preparandija (njem. prema lat.), stariji naziv za učiteljsku školu. Naziv se u Hrvatskoj javio sa zakonom “o preparandijah” iz 1874. Školovanje je isprva trajalo tri, a od 1888. g. četiri godine.
prepošt ili prepozit (lat.), u Kat. crkvi, čelnik katedralnoga ili kolegijalnoga kaptola.
Preti, Giulio, tal. filozof (Pavia, 9. X. 1911 – Djerba, Tunis, 28. VII. 1972). Sveuč. prof. u Milanu i Firenci. Bavio se os. općim humanističkim problemima, kroz “novu racionalnost” nastojao teorijski izraziti suvr. društv. preobrazbe… Nastavi čitati →
pretpostavka, općenito, tvrdnja koju tek treba provjeriti; u logici i spoznajnoj teoriji, teza na temelju koje se izvodi zaključak.
prezbiter (grč.), naziv za člana žid. velikog vijeća (prezbiterija ili sinedrija) i za starješinu sinagoge u Palestini. U ranom kršćanstvu, ugledni vjernik i nadstojnik kršć. crkv. općine, potom je kojiput i sinonim za episkopa, a razvojem crkv. hijerarhije već u… Nastavi čitati →