HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA

prezbiterijanci

prezbiterijanci (engl.), pripadnici reformiranih evangeličkih crkava koje su organizirane tako da, uz zaređene pastore, crkvu vode upravitelji (prezbiteri) koje između sebe bira općina vjernika. To je “prezbiterijalni” sustav suprotan “episkopalnom” u kojem vlast u crkvi imaju biskupi (lat. episcopi).… Nastavi čitati

pričest

pričest, u kršć. liturgiji, dio euharistije ili mise, kada svećenik i vjernici blaguju kruh i vino u kojima je prisutan uskrsli Isus Krist (katolicizam, pravoslavlje), ili kao spomen na Isusovu posljednju večeru (protestantizam). Obred je kroz povijest doživio niz… Nastavi čitati

Priestley, Joseph

Priestley, Joseph, engleski filozof i znanstvenik (Birstall, 13. III. 1733 – Northumberland, Pennsylvania, 6. II. 1804). Propovjednik u Birminghamu, bavio se filozofijom, teologijom, politikom, pedagogijom, fizikom, kemijom, lingvistikom. Zbog odobravanja Francuske revolucije 1794. morao odseliti… Nastavi čitati

Prijam

Prijam (grč. Príamos), u grč. mitologiji, posljednji trojanski kralj, sin Laomedonta i muž Hekube. Imao 50 sinova, od kojih su najpoznatiji Hektor i Paris, od toga 19 s Hekubom, i 12 kćeri. U vrijeme Trojanskog rata bio je veoma… Nastavi čitati

Prijap

Prijap (grč. Príapos), u grč. mitologiji, sin Dionizija i Afrodite, katkad i sin Adona ili Zeusa; bog plodnosti bilja i životinja, također onaj koji može odagnati prokletstvo zavidnih. Ljubomorna Hera dotaknula je Afroditin trbuh dok ga je nosila, zbog… Nastavi čitati

prikazanja

prikazanja (također skazanja, mirakuli, misteriji), srednjovj. drame s religioznim sadržajem. Razvile su se iz crkv. obreda Velikog tjedna i pučke pobožne pjesme (laude). S vremenom su poprimala i svjetovne elemente. Hrvatska p., nastala po uzoru na dijaloške i dramatizirane laude,… Nastavi čitati

prilagođivanje

prilagođivanje 1. biol Rezultat evolucijskog procesa tijekom kojega su se formirali prikladni morfološki i fiziološki odnosi unutar organa, između organa, unutar jedinke, između jedinki iste vrste, između jedinki različitih vrsta, te između organizma i okoline. P. povećava sposobnost jedinke i… Nastavi čitati

primas

primas (kasnolat.), u kršćanstvu, isprva biskup koji je imao jurisdikciju nad jednom ili više crkv. pokrajina, ili nad biskupijama jedne države. Hijerarhijski stupanj između patrijarha i metropolita. Javlja se u IV. st. u Africi. U sr. vijeku i novovjekovlju u… Nastavi čitati

primat

primat (od lat. primatus; prvenstvo), najviša vlast u društvu ili u nekoj polit. ili vjerskoj zajednici. U kršćanstvu, najviša vlast koju je imao apostol Petar kao utemeljitelj kršć. crkve i njegovi nasljednici, rim. pontifeksi (pape). Na Halcedonskom koncilu 451.… Nastavi čitati

Primorac, Igor

Primorac, Igor, filoz. pisac (Moskva, 6. X. 1945). Sveuč. prof. u Beogradu i Jeruzalemu, istraživač na Sveučilištu u Melbourneu, gost prof. na Sveučilištu u Zagrebu. Bavi se pretežno etičkom tematikom, polit. filozofijom, filozofijom prava, pitanjima analitičke filozofije… Nastavi čitati

princip

princip (lat.), načelo, počelo, osnova ili iskon iz kojega se u vremenskom ili stvarnom i logičnom poretku određuje ono što je o njemu ovisno. Polazeći od Aristotelova određenja, skolastika je kao principe po sebi označila ona počela koja su kao… Nastavi čitati

prior

prior (lat.), u nekih redovnika samostanski poglavar (benediktinci, templari, dominikanci), u drugih, os. u ograncima benediktinskog reda (cisterciti, mauristi, trapisti) upravitelj samostana po rangu nižeg od opatije. U ženskim samostanima istih redova poglavarica se naziva priorica.

priroda

priroda (lat. natura; grč. physis) 1. Sveukupnost stvari i pojava, živog i neživog; svijet u svim svojim oblicima i procesima. Hrv. pojam p., kao i grč. physis i lat. natura, u vezi je s pojmom rađanja, nastajanja, rasta,… Nastavi čitati

Priscilijan

Priscilijan (lat. Priscillianus), ranokršć. asket i biskup (Hispanija, o. 340 – Trier, 385). Isprva ugledan i obrazovan svjetovnjak, osnovao asketsko-gnostički vjerski pokret. Biskup u Avili (370). Njegovo učenje pod sumnjom da sadrži elemente gnostičkog i manihejskog dualizma osuđeno je… Nastavi čitati

privatna škola

privatna škola, škola u vlasništvu privatne osobe ili ustanove (nevladine udruge, crkv. institucija ili redova i sl.). U njoj se najčešće provodi uobičajeni škol. program, premda neke škole imaju i vlastiti program i metodu ili su prilagođene pojedinim potrebama… Nastavi čitati

prividnost

prividnost filoz Pogrešno prosuđivanje ili prvi varljivi sud o nekom stvarnom podatku. U traženju istine potrebno je daljnje istraživanje, ispraviti pogrješku i otkriti pravu stvarnost stvari. Problem razlikovanja privida i zbilje karakterističan je za starogrč. filozofiju. Parmenid razlikuje privid svijeta… Nastavi čitati

probabilizam

probabilizam (lat.) filoz Spoznajno učenje koje prihvaća kao istinito ono što je samo vjerojatno utemeljeno na prethodnom iskustvu. Teoretski, p. je svojevrsni skepticizam koji negira sigurnu ili apsolutnu spoznaju, i utvrđuje više-manje vjerojatne istine. U suvr. atomskoj fizici niz teoretičara… Nastavi čitati

procesija

procesija (lat.), svečani ophod vjerske naravi, najčešće vezan uz proslavu nekog blagdana ili potaknut težnjom da se od Boga izmoli neka milost (npr. plodnost zemlje i stoke) ili uklone opasnosti (tuča, potres itd.). Za njezina trajanja ljudi mole, pjevaju i… Nastavi čitati

Prodik s Keja

Prodik s Keja (grč. Pródikos), grč. filozof i retor (?, oko ←470/460 – ?, poslije ←399). Živio na otoku Keju, Sokratov suvremenik i vjerojatno Protagorin učenik. Sofist, poput većine tadašnjih mislilaca zanimao se za granična područja filozofije i retorike.… Nastavi čitati

profan

profan (lat.) 1. Koji ne pripada Crkvi; svjetovni. Supr. sakralan. 2. Običan, prost, vulgaran.