HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA

Protezilaj

Protezilaj (grč. Prôtesílaos), u grč. mitologiji, prvi sin kralja Ifikla iz Filake, junak koji je poginuo u Trojanskom ratu. Imao je 40 lađa u pohodu na Troju. Željan slave i svjestan proročanstva da će poginuti onaj tko prvi iskoči… Nastavi čitati

protojerej

protojerej (grč.), u pravoslavlju, počasni naslov za prvog među jerejima (svećenicima) u jednom dijelu eparhije; obavlja nadzor nad parohijskim svećenstvom. Sinonimi: protopop, protoprezviter, skraćeno: proto, prota.

protonotar

protonotar (srednjovj. lat.) 1. U Hrv.-ug. državi, pomoćnik vrhovnih sudaca kraljevstva. Kralj. osoblje imalo je po dva, a palatin i dvorski sudac po jednoga protonotara; uz njih, Hrvatska je imala i zasebnoga banskog protonotara. 2. U Kat. crkvi, prvi među… Nastavi čitati

protureformacija

protureformacija, naziv nastao u protest. historiografiji za sva nastojanja Kat. crkve u obrani katolicizma i u ponovnom zauzimanju od reformatora zaposjednutih područja. Od XIX. st. pojam se u liberalnoj historiografiji i publicistici proširio na sveukupno razdoblje duhovnog, teol. i… Nastavi čitati

proturječnost ili protuslovlje

proturječnost ili protuslovlje, ono što se međusobno isključuje; u logičkom zaključivanju, kada se nešto istodobno tvrdi i odriče. Proturječni sudovi su takva dva suda od kojih samo jedan može biti istinit. U filozofiji se razlikuju pojmovi suprotnost, koji… Nastavi čitati

provincijal

provincijal (crkvenolat. provincialis superior ili minister pokrajinski poglavar), u Kat. crkvi, poglavar pojedine redovničke pokrajine ili provincije, upr. jedinice određenog crkv. reda ili kongregacije unutar neke zemlje, naroda ili pov. pokrajine. Njemu su podređeni poglavari pojedinih samostana ili redovničkih zajednica,… Nastavi čitati

prozelit

prozelit (grč.) 1. Došljak, pridošlica; nov, gorljiv obraćenik u vjeri. U ant. doba prozeliti su bili pogani koji su se priključili žid. zajednici. 2. Onaj tko je nedavno promijenio mišljenje, stav, stranku i sl.; prozelitizam, uporno i dosljedno… Nastavi čitati

Prozerpina

Prozerpina (lat. Proserpina), u rim. mitologiji, božica podzemnog svijeta, rim. ime za grč. božicu Perzefonu. U rim. verziji kćer Cererina i Jupiterova, žena Plutonova. U pučkom vjerovanju donosila je plodnost zemlji, jer lat. ime podsjeća na probijanje klica… Nastavi čitati

Prus, Bolesław

Prus, Bolesław (pravim imenom i prezimenom Aleksander Głowacki), poljski književnik (Hrubieszów, 20. VIII. 1847 – Varšava, 19. V. 1912). Vrstan stilist, demokrat koji vjeruje u postupni preobražaj poljskoga društva, altruist u čijem se djelu osjeća dobrodušan… Nastavi čitati

psalam

psalam (grč. psalmós pjesma pjevana uz harfu), hvalospjev, nabožna pjesma; molitva u žid. i kršć. liturgiji. Knjiga psalama, zbirka od 150 pjesama u starozavjetnoj Bibliji. Po sadržaju se dijele na tri gl. skupine: hvalospjevi, tužaljke i zahvalnice; mogu… Nastavi čitati

psaltir

psaltir (grč.) 1. U kršć. bogoslužju od samih početaka, molitvena knjiga ili pjesmarica. Ima ih nekoliko verzija. Služb. verziju kat. liturgije (Psalterium Gallicanum) sastavio je crkv. pisac Jeronim (o. 386). S vremenom su nastali brojni prijevodi psalama na nar. jezike… Nastavi čitati

psiha

psiha (grčki: Psykhé), jedan od grčkih naziva za ljudsku dušu. S vremenom postao glavni religijski i psihologijski naziv za čovjekov nutarnji život. Aristotel izjednačuje psihu s pojmom život (bios), a Rimljani je prevode riječju anima, zadržavajući… Nastavi čitati

psihastenija

psihastenija, oblik psihoneuroze koji se očituje osjećanjem tjeskobe, nesigurnosti, sumnje u vlastite sposobnosti, fobijama i opsesijama. Prema franc. psihologu P. Janetu (1859–1947), bitna je oznaka psihastenije slabljenje pažnje i volje koje omogućuju normalnom čovjeku uključivanje u život sredine i… Nastavi čitati

Psihe ili Psiha

Psihe ili Psiha (grčki: Psykhé), u antičkoj mitologiji, lijepa kraljevna poznata osobito iz djela Metamorfoze ili Zlatni magarac rimskoga pisca → Lucija Apuleja. Najmlađa i najljepša od triju kćeri kraljevskoga para, izazvala je Afroditinu zavist koja… Nastavi čitati

psihokineza

psihokineza (grčki: psychē duh; duša, kínesis kretanje) 1. Parapsihička pojava u kojoj medij utječe na neki predmet, blizak ili udaljen, tako da ga može pokretati, micati (telekineza). Te su pojave eksperimentalno istraživali, među ostalim, Joseph Banks Rhine u… Nastavi čitati

psiholog

psiholog (grč.), stručnjak koji se bavi psihologijom u istraživanju ili nastavi, bilo primjene u praksi, kao što su industrijski, škol., klinički, prometni p. itd. Veći dio psihologa zaposlen je kod nas u praksi (klinike, bolnice, škole, ind., vrtići, vojska i… Nastavi čitati

psihologija

psihologija (grčki: psychē duh; duša, logos riječ; znanost), znanost koja istražuje ljudsko ponašanje, čovjekove psihičke procese i psihičke osobine te mišljenje. Sama riječ psihologija potječe s početka XVI. stoljeća, nalazi se u naslovu izgubljena djela Marka Marulića Psichiologia de… Nastavi čitati

psihologija religije ili religijska psihologija

psihologija religije ili religijska psihologija, u primijenjenoj psihologiji i religiologiji, disciplina koja istražuje psihol. stranu religioznosti i relig. iskustva. Koristi se metodom promatranja ponašanja članova vjerskih zajednica, analizom dokumenata (svete knjige i tekstovi, mistični i duhovni spisi), intervjuima, testovima,… Nastavi čitati

psihologija učenja ili pedagoška psihologija

psihologija učenja ili pedagoška psihologija, primijenjena psihologija u nastavnoj i odgojnoj praksi koja načela opće i genetičke (dječje, mladenačke) psihologije primjenjuje os. u uvjetima škol. rada. Tu istražuje npr. izbor predmeta i sastav škol. programa, nastavne metode, raspored sati,… Nastavi čitati

psihologija umjetnosti

psihologija umjetnosti, primijenjena psihologija koja istražuje umj. doživljaj i stvaranje, os. u lik. umjetnosti (pretežito slikarstvu), glazbi i književnosti. U lik. je umjetnosti bliska estetici, os. “eksperimentalnoj estetici”. Razlikuje se po tome kojoj školi ili pravcu pripada, npr. geštaltistička… Nastavi čitati