Rāmānuja,južnoindijski filozof (Śriperumpudur, oko 1050 – Śrirangam, 1137). Štovan u južnoj Indiji kao svetac višnuizma; osnivač vedantinske škole nedvojstva (viśištādvaita). Naučavao da put k bogu vodi preko jedinstva djelovanja i spoznaje do potpune predanosti osobnom božanstvu (bhakti) što… Nastavi čitati →
ramazan (arap. ramadan), u islamu,deveti mjesec arap. lunarne godine, ujedno sveti mjesec obvezatnog musl. posta, koji je druga po redu od pet osnovnih islam. dužnosti i duhovna priprema za trodnevni blagdan (ramazanski bajram). U r. se posti od… Nastavi čitati →
Ramsey, Arthur Michael, anglikanski teolog (Canterbury, 14. XI. 1904 – Oxford, 24. IV. 1988). Prof. u Durhamu (1940) i Cambridgeu (1950); biskup Durhama (1952), nadbiskup Yorka (1956) te nadbiskup Canterburyja i primas Engl. crkve (1961–74).… Nastavi čitati →
Ramus, Petrus (Pierre de la Ramée), franc. filozof i matematičar (Cuth, kraj Soissonsa, 1515 – Pariz, 26. VIII. 1572). Pokušao zasnovati nearistotelovsku logiku spajanjem logike i retorike, Cicerona i Kvintilijana, te obnoviti metodologiju. Zastupao specifičnu dijalektiku koja kao… Nastavi čitati →
Rancé, Armand Jean le Bouthillier de, francuski redovnik (Pariz, 9. I. 1626 – La Trappe, 27. X. 1700). Iz plemićke obitelji. Povlači se u cistercitsku opatiju La Trappe i 1664. postaje opatom. Ovdje započeo reformu… Nastavi čitati →
Ranke-Heineman, Uta, kat. teologinja (Essen, 2. X. 1927). Habilitirala se kao prva žena u kat. teologiji. Prof. u Neussu (1979), Duisburgu (1980) i Essenu (1985). Zbog njezine kritike tradic. učenja o Isusovu djevičanskom rođenju, zabranjeno joj je… Nastavi čitati →
Rappaport (Rapoport), Šalomo Jehuda Löb,češ. judaist (Lavov, 1. VI. 1790 – Prag, 16. X. 1867). Od 1837. rabin u Ternopolu, od 1840. praški nadrabin; uz D. Luzzata jedan od osnivača judaistike. Predstavnik žid.… Nastavi čitati →
rase, ljudske, veće ljudske skupine koje se međusobno razlikuju po fizičkim karakteristikama kao što su boja kože, očiju i kose, veličina i građa tijela, oblik lica i lubanje i sl. Za razliku od bioloških pojmova vrste i podvrste,… Nastavi čitati →
raskoljnici (rus.), u širem smislu, naziv za pristaše svakog pokreta koji se ne slaže ili odvaja od služb. Crkve. U Ruskoj pravosl. crkvi, naziv za starovjerce ili staroobrednike, pripadnike pokreta koji se suprotstavljao crkv. reformama patrijarha Nikona između 1653. i… Nastavi čitati →
rastafarijanstvo, sljedba nastala na Jamajci pod utjecajem Marcusa Mosiaha Garveya (1887 – 1940), svećenika koji je poticao crnački povratak u Afriku. Prožeto je vjerom u ostvarenje bibl. proročanstava čije je jedno od utjelovljenja, po rastafarijancima, i Ras Tafari… Nastavi čitati →
Rastudije, djed ili starac Bos. crkve krstjana (XIII. ili XIV. st.), poznat iz fragmenta bos. evanđelja (Batalovo evanđelje, 1393), u kojem se nalazi tzv. Red gospodina Rastudija, popis imena onih koji su upravljali Bos. crkvom prije i… Nastavi čitati →
Raši (skr. od Rabi Šelomo ben Jichaki; Solomon ben Isaac),franc. judaist (Troyes, 1040 – Troyes, 30. VII. 1105). Školovao se u Mainzu i Wormsu; utemeljio rabinsku egzegetsku školu u Troyesu. Glasoviti su njegovi komentari Biblije i rasprava… Nastavi čitati →
Raška eparhija,nekadašnje crkv. područje kojem su pripadali pravosl. Srbi u krajevima oko rijeka Raške, Ibra i Lima. Pod jurisdikcijom Ohridske arhiepiskopije, a u sastavu samostalne Srp. crkve od 1219. do 1455.
Ratramnus ili Rathramnus,franački teolog (? – Corbie, nakon 868). Benediktinac u samostanu Corbieu. Jedan od najplodnijih teol. pisaca karolinškog razdoblja; protiv Focijevih prigovora Rimu branio postavke zap. teologije i crkv. prakse (Filioque, papin primat i svećenički celibat).… Nastavi čitati →
Ravaison-Mollien, Felix, franc. filozof (Namur, Belgija, 25. X. 1813 – Pariz, 18. X. 1910). Pod jakim utjecajem Schellinga, kojega je slušao na predavanjima u Münchenu, kao i Leibniza i Maine de Birana, što je odlučno… Nastavi čitati →
Ravanica,pravosl. manastir i od Ćuprije u Srbiji. Sagradio ga je (od 1375) kao zadužbinu knez Lazar, koji je i pokopan (1397) u njegovoj crkvi Vaznesenja. Prvi je put nastradala od Turaka 1398–99. Obnovljena u XVI. st.; monasi 1690.… Nastavi čitati →
razlog, ono po čemu nešto jest; temelj neke uzročnosti. U filozofiji pojam razloga razlikuje se od pojma uzroka tako što r. opstoji kao unutar. svojstvo promjena, nasuprot uzroku kao vanj. obliku u događanju promjena. U logici, veza između sudova;… Nastavi čitati →
razum, cjelina sposobnosti mišljenja. Kao sveukupnost procesa misaonog oblikovanja i smislenog povezivanja spoznaja, r. predstavlja suprotnost nagonskom, afektivnom, tj. nerazumnom (iracionalnom) doživljavanju. U filozofiji pojam razum (grč. nous, logos; lat. intelectus, ratio) označava čovjekovu duhovnu… Nastavi čitati →
