HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA

Silvan

Silvan (lat. Silvanus), starorim. bog šuma i stada, poslije bog granica i međa, a ponegdje i zemljoradnje općenito, pa je postao cjenjeniji od Fauna. S. je, također, jedno od starih imena boga Marsa, kad je ovaj postao bog rata i… Nastavi čitati

Silvestar

Silvestar (lat. Silvester i Sylvester), ime dvojice papa i dvojice protupapa.

Silvestar I., sv.

Silvestar I., sv., papa od 314–335 (Rim, ? – Rim, 31. XII. 335). Prvi papa koji je upravljao Crkvom nakon što je kršćanstvo Milanskim ediktom (313) dobilo slobodu ispovijedanja vjere. Prema legendi krstio cara Konstantina, koji mu… Nastavi čitati

Silvestar II.

Silvestar II. (pr. ime Gerbert/Gilbert d’Aurillac), papa od 999–1003. (Aurillac, o. 940–950 – Rim, 12. V. 1003). Prvi franc. papa, clunyjevski benediktinac. U Reimsu predavač i učenjak, poslije biskup (991) i nadbiskup Ravenne (998). Kao filozof komentirao Porfirijeva… Nastavi čitati

Silvestar III.

Silvestar III. (pr. ime Giovanni di Sabina), protupapa od 1045–46. (Rim, o. 1000 – Rim, nakon 1046). Biskup u Sabini, postavili su ga za papu knezovi Crescenciji protiv Benedikta IX. Kada ga je ovaj protjerao, vratio se u svoju biskupiju.… Nastavi čitati

Silvestar IV.

Silvestar IV. (pr. ime Maginulf), protupapa od 1105–11. Jedan od trojice protupapa u vrijeme velikih sukoba između pape Paskvala II. i cara Henrika IV. Postavilo ga rim. plemstvo pod zaštitom vojvode Vernera od Ancone, ali je uskoro morao pobjeći. Odrekao… Nastavi čitati

Silvestrovo → Silvestar I.

Silvestrovo Silvestar I.

simbol

simbol (grč.) 1. Općenito, znak koji nešto označava ili upućuje na nešto drugo, prožimanje smisla i slike, prikazivanje nečega s pomoću usporedbe, asociranja ili srodnosti. S. je osjetilni prikaz duhovnoga. Cjelokupna se čovjekova duhovna povijest odvija preko sustava simbola, koji… Nastavi čitati

Simeon Stilit mlađi, sv.

Simeon Stilit Mlađi, sv., sirijski kršćanski asket (Antiohija, oko 520 – Antiohija, 24. V. 597). Prema legendi, proveo 69 godina na stupovima u kontemplaciji i propovijedanju. Pripisuje mu se autorstvo niza himana, epistola, liturgijskih spisa itd.

Simeon Stilit stariji, sv.

Simeon Stilit Stariji, sv., sirijski kršćanski asket (Sis, Cilicija, oko 390 – Kalat Semen, 2. IX. 459). Jedan od prvih stilita u Siriji. Prema predaji, proveo 37 godina na stupu u samotničkom životu u molitvi, kontemplaciji i… Nastavi čitati

Simmel, Georg

Simmel, Georg, njemački filozof i sociolog (Berlin, 1. III. 1858 – Strasbourg, 26. IX. 1918). Studirao povijest, psihologiju, filozofiju i povijest umjetnosti u Berlinu, gdje je i doktorirao 1885. i radio kao privatni docent (od… Nastavi čitati

Simon, Jules Francis

Simon, Jules Francis, franc. političar i filozof (Lorient, 27. XII. 1814 – Pariz, 8. VI. 1896). Sveuč. prof. u Parizu, ministar, predsj. franc. vlade, član Franc. akademije znanosti. Zastupa svojevrsni filoz. spiritualizam i personalnu božju… Nastavi čitati

simonija

simonija (lat.), svetotržje, svetoprodajstvo, kupovina crkv. službi i položaja koja se prakticirala od X. do XVI. st., a protiv koje su ustali papa Grgur VII. i gregorijanska reforma. Nazvana po vraču Šimunu iz Djela apostolskih, koji je od apostola… Nastavi čitati

Simplicije iz Cilicije

Simplicije iz Cilicije, grč. filozof (VI. st.). Učenik Amonija i Damaskiosa. Član Atenske akademije u vrijeme njezina vrhunca. Pisao opširne komentare o Aristotelovim djelima O nebu, Fizika, Kategorije. Prenio i niz fragmenata grč. predsokratovske filozofije. Kao protivnik kršćanstva… Nastavi čitati

simpozij

simpozij (grč.) 1. Kod starih Grka i Rimljana, zajedničko druženje uz ručak koji se nastavljao pijankom. Na s. se recitiralo, pjevalo i raspravljalo o filoz. problemima. Platon je svoje filoz. učenje o erosu prikazao u djelu Symposion ili Gozba.… Nastavi čitati

sinestezija

sinestezija (grč.) 1. Suosjet; osjet koji se javlja u jednom dijelu tijela na podražaj nekog drugog područja (→ sinalgija). Tumači se funkcionalnom povezanošću različitih osjetnih područja. Npr. kod podražaja osjetila vida doživljavaju se uz vidne i slušni osjeti i… Nastavi čitati

sinkretizam

sinkretizam (grč.) 1. Općenito, spajanje različitih elemenata u jednu cjelinu. U jeziku, stapanje različitih gramatičkih funkcija u jedan izraz, npr. genitiv i akuzativ za živo m. roda (vuka), dativ, lokativ i instrumental (danas sve dušama, do XIX/XX. st.… Nastavi čitati

sinod

sinod (grč.), u pravoslavlju, vrhovno zakonodavno i izvršno tijelo pojedinih crkava koje bira patrijarhe i episkope, ustanovljuje episkopije te rješava sva vjerska i disciplinska pitanja. U Rus. pravosl. crkvi Sveti s. bio je podložan svjetovnoj vlasti.

sinoda

sinoda (grč.), svaki crkv. sabor. U užem smislu, s. je bila isprva mjesni, poslije (od III. st.) pokrajinski crkv. sabor. Poznate su npr. sinode u ranom kršćanstvu u Arlesu (314), Sardici (342–343), Kartagi (418) itd. U hrv. crkv. povijesti najpoznatije… Nastavi čitati

sinoptici

sinoptici (iz grč.), sastavljači prvih triju bibl. evanđelja – Matej, Marko i Luka. Njihovi se tekstovi međusobno podudaraju, a po opisu događaja iz Isusova života i djelovanja razlikuju se od Ivanova evanđelja. U novije vrijeme, uz razne teorije o… Nastavi čitati