HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA

Silvan

Silvan (lat. Silvanus), starorim. bog šuma i stada, poslije bog granica i međa, a ponegdje i zemljoradnje općenito, pa je postao cjenjeniji od Fauna. S. je, također, jedno od starih imena boga Marsa, kad je ovaj postao bog rata i… Nastavi čitati →

Silvestar

Silvestar (lat. Silvester i Sylvester), ime dvojice papa i dvojice protupapa.

Silvestar I., sv.

Silvestar I., sv., papa od 314–335 (Rim, ? – Rim, 31. XII. 335). Prvi papa koji je upravljao Crkvom nakon što je kršćanstvo Milanskim ediktom (313) dobilo slobodu ispovijedanja vjere. Prema legendi krstio cara Konstantina, koji mu… Nastavi čitati →

Silvestar II.

Silvestar II. (pr. ime Gerbert/Gilbert d’Aurillac), papa od 999–1003. (Aurillac, o. 940–950 – Rim, 12. V. 1003). Prvi franc. papa, clunyjevski benediktinac. U Reimsu predavač i učenjak, poslije biskup (991) i nadbiskup Ravenne (998). Kao filozof komentirao Porfirijeva… Nastavi čitati →

Silvestar III.

Silvestar III. (pr. ime Giovanni di Sabina), protupapa od 1045–46. (Rim, o. 1000 – Rim, nakon 1046). Biskup u Sabini, postavili su ga za papu knezovi Crescenciji protiv Benedikta IX. Kada ga je ovaj protjerao, vratio se u svoju biskupiju.… Nastavi čitati →

Silvestar IV.

Silvestar IV. (pr. ime Maginulf), protupapa od 1105–11. Jedan od trojice protupapa u vrijeme velikih sukoba između pape Paskvala II. i cara Henrika IV. Postavilo ga rim. plemstvo pod zaštitom vojvode Vernera od Ancone, ali je uskoro morao pobjeći. Odrekao… Nastavi čitati →

Silvestrovo → Silvestar I.

Silvestrovo → Silvestar I.

simbol

simbol (grč.) 1. Općenito, znak koji nešto označava ili upućuje na nešto drugo, prožimanje smisla i slike, prikazivanje nečega s pomoću usporedbe, asociranja ili srodnosti. S. je osjetilni prikaz duhovnoga. Cjelokupna se čovjekova duhovna povijest odvija preko sustava simbola, koji… Nastavi čitati →

Simeon Stilit mlađi, sv.

Simeon Stilit Mlađi, sv., sirijski kršćanski asket (Antiohija, oko 520 – Antiohija, 24. V. 597). Prema legendi, proveo 69 godina na stupovima u kontemplaciji i propovijedanju. Pripisuje mu se autorstvo niza himana, epistola, liturgijskih spisa itd.

Simeon Stilit stariji, sv.

Simeon Stilit Stariji, sv., sirijski kršćanski asket (Sis, Cilicija, oko 390 – Kalat Semen, 2. IX. 459). Jedan od prvih stilita u Siriji. Prema predaji, proveo 37 godina na stupu u samotničkom životu u molitvi, kontemplaciji i… Nastavi čitati →

Simmel, Georg

Simmel, Georg, njemački filozof i sociolog (Berlin, 1. III. 1858 – Strasbourg, 26. IX. 1918). Studirao povijest, psihologiju, filozofiju i povijest umjetnosti u Berlinu, gdje je i doktorirao 1885. i radio kao privatni docent (od… Nastavi čitati →

Simon, Jules Francis

Simon, Jules Francis, franc. političar i filozof (Lorient, 27. XII. 1814 – Pariz, 8. VI. 1896). Sveuč. prof. u Parizu, ministar, predsj. franc. vlade, član Franc. akademije znanosti. Zastupa svojevrsni filoz. spiritualizam i personalnu božju… Nastavi čitati →

simonija

simonija (lat.), svetotržje, svetoprodajstvo, kupovina crkv. službi i položaja koja se prakticirala od X. do XVI. st., a protiv koje su ustali papa Grgur VII. i gregorijanska reforma. Nazvana po vraču Šimunu iz Djela apostolskih, koji je od apostola… Nastavi čitati →

Simplicije iz Cilicije

Simplicije iz Cilicije, grč. filozof (VI. st.). Učenik Amonija i Damaskiosa. Član Atenske akademije u vrijeme njezina vrhunca. Pisao opširne komentare o Aristotelovim djelima O nebu, Fizika, Kategorije. Prenio i niz fragmenata grč. predsokratovske filozofije. Kao protivnik kršćanstva… Nastavi čitati →

simpozij

simpozij (grč.) 1. Kod starih Grka i Rimljana, zajedničko druženje uz ručak koji se nastavljao pijankom. Na s. se recitiralo, pjevalo i raspravljalo o filoz. problemima. Platon je svoje filoz. učenje o erosu prikazao u djelu Symposion ili Gozba.… Nastavi čitati →

sinestezija

sinestezija (grč.) 1. Suosjet; osjet koji se javlja u jednom dijelu tijela na podražaj nekog drugog područja (→ sinalgija). Tumači se funkcionalnom povezanošću različitih osjetnih područja. Npr. kod podražaja osjetila vida doživljavaju se uz vidne i slušni osjeti i… Nastavi čitati →

sinkretizam

sinkretizam (grč.) 1. Općenito, spajanje različitih elemenata u jednu cjelinu. U jeziku, stapanje različitih gramatičkih funkcija u jedan izraz, npr. genitiv i akuzativ za živo m. roda (vuka), dativ, lokativ i instrumental (danas sve dušama, do XIX/XX. st.… Nastavi čitati →

sinod

sinod (grč.), u pravoslavlju, vrhovno zakonodavno i izvršno tijelo pojedinih crkava koje bira patrijarhe i episkope, ustanovljuje episkopije te rješava sva vjerska i disciplinska pitanja. U Rus. pravosl. crkvi Sveti s. bio je podložan svjetovnoj vlasti.

sinoda

sinoda (grč.), svaki crkv. sabor. U užem smislu, s. je bila isprva mjesni, poslije (od III. st.) pokrajinski crkv. sabor. Poznate su npr. sinode u ranom kršćanstvu u Arlesu (314), Sardici (342–343), Kartagi (418) itd. U hrv. crkv. povijesti najpoznatije… Nastavi čitati →

sinoptici

sinoptici (iz grč.), sastavljači prvih triju bibl. evanđelja – Matej, Marko i Luka. Njihovi se tekstovi međusobno podudaraju, a po opisu događaja iz Isusova života i djelovanja razlikuju se od Ivanova evanđelja. U novije vrijeme, uz razne teorije o… Nastavi čitati →