HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA

Stern, William

Stern, William, njemački filozof i psiholog (Berlin, 29. IV. 1871 – Durham, North Carolina, 27. III. 1938). Isprva profesor u Hamburgu. Godine 1933. napušta Njemačku, odlazi u Nizozemsku i potom u SAD, gdje je bio profesor na Sveučilištu Duke.… Nastavi čitati

Stewart, Dugald

Stewart, Dugald, škotski filozof (Edinburg, 22. XI. 1753 – Edinburg, 11. VI. 1828). Profesor matematike i moralne filozofije u Edinburghu. Bio pod utjecajem filozofije → Thomasa Reida i → Adama Smitha. Nastavlja tradiciju škotske škole common… Nastavi čitati

stid

stid, instinktivno-afektivna reakcija koja se javlja kao samoobrambeni refleks na tjelesnu izloženost (golotinja, fiziološke radnje itd.), reakcija na ugroženo dostojanstvo u kontekstu društveno uvjetovanih normi, na neke seksualne zabrane i dr. Najčešće se očituje psiho-fiziol. reakcijama (rumenilo lica, oboren… Nastavi čitati

stihija

stihija (grč.), prvotna tvar, element; prvotno stanje stvari koje nije uređeno nikakvim načelom niti zakonom. U starim kozmologijama priroda je izvorno stihijska, a tek bog ili zakon (logos, nomos) unose red u pojave. I suvr. pojam prir. stihije označava “elementarne”… Nastavi čitati

Stiks

Stiks (grč.), u grč. mitologiji, rijeka podzemlja, koja blatnom i ledenom vodom teče oko čitava podzemnog svijeta. Njezina se kao led hladna voda smatrala smrtonosnom. Po legendi se Aleksandar III. Veliki otrovao njezinom vodom. 2. Ime visokog vodopada u sjev. Arkadiji.

stilit

stilit (grč.), također stolpnik (staroslav.), u istočnokršć. monaštvu, asket pustinjak koji živi samotnjačkim životom u molitvi i pokori na pustinjskim stijenama ili na nekoj ant. ruševini u Siriji i Palestini kroz IV–VI. st. Najpoznatiji su predstavnici bili Simeon Stilit Stariji… Nastavi čitati

Stirner, Max

Stirner, Max (pravim imenom i prezimenom Johann Caspar Schmidt), njemački filozof (Bayreuth, 25. X. 1806 – Berlin, 25. VI. 1856). Slobodni pisac i učitelj. Baštinio duhovno naslijeđe Fichtea, Hegela i Feuerbacha, pripadnik mladohegelovaca, takozvane hegelovske ljevice. Svoju filozofiju razvijao prema… Nastavi čitati

Stjepan II. (III.)

Stjepan II. (III.), papa od 752–757. (Rim, ? – Rim, 26. IV. 757). Rim. đakon. Budući da je bio u svađi s biz. carem, kada su Langobardi zaprijetili Rimu, sklopio je savez s franačkim kraljem Pipinom Malim. Okrunio ga… Nastavi čitati

Stjepan, sv.

Stjepan, sv., đakon, prvomučenik (?, o. 15 – Jeruzalem, o. 40). Prema Djelima apostolskim, jedan od prve sedmorice izabranih apostolskih pomoćnika (đakona). Zbog njegova velikog uspjeha u naviještanju Isusova nauka, pristaše stare vjere u Jeruzalemu ga uhvate i dovedu… Nastavi čitati

Stoa

Stoa, grč.-rim. filoz. škola koja je djelovala u razdoblju od o. ←300. g do o. 200. g. Nazvana po njezinu mjestu okupljanja stoá poikíle (“šareni trijem”) u Ateni. Dijeli se na stariju s. (←300–←150), koju su osnovali Zenon,… Nastavi čitati

stoicizam

stoicizam, filoz. škola osn. u Ateni o. ←308. Iako dijeli filozofiju na logiku, fiziku i etiku, s. svoje tumačenje svijeta zasniva na njihovu jedinstvu, koje izražava um (logos). Etika je najvažniji filoz. problem. Ideal s. je mudrost, koja… Nastavi čitati

Stojković, Ivan

Stojković, Ivan (latinizirano Johannes Stoycus de Ragusio, Joannes Sclavus de Charvatia, Stoicus), hrvatski teolog i diplomat (Dubrovnik, oko 1390 – Lausanne, oko 20. X. 1443). Dominikanac, studirao u Padovi i Parizu; predavao teologiju u Parizu i Bologni. Prihvatio koncilijarističke ideje.… Nastavi čitati

stolna crkva → katedrala ili katedralna crkva

stolna crkvakatedrala ili katedralna crkva

stolnica → katedrala ili katedralna crkva

stolnica katedrala ili katedralna crkva

strah

strah, intenzivno čuvstvo ili stanje u sadašnjosti ili očekivanje neke nelagode ili opasnosti. Karakterizira ga subjektivno iskustvo krajnje uzbuđenosti ili potresenosti, sa željom za bijegom, napadom ili nekom drugom popratnom reakcijom. Očituje se vidljivom fiziološkom promjenom i pojačanom psihomotorikom,… Nastavi čitati

strast

strast, općenito jaka žudnja, neobuzdana želja, snažna navika ili ovisnost, usmjerena na predmete, osobe ili vrednote. U s. je angažirana cjelokupna čovjekova duševnost (voljna, misaona i emocionalna), kao pokretačka snaga njegova subjektivnog i pov. djelovanja. (Hegel: “Bez strasti nije… Nastavi čitati

Straton iz Lampsaka

Straton iz Lampsaka, grč. filozof (? o. ←360 – Atena, ←270). Pod utjecajem Aristotela i Teofrasta, od kojega je preuzeo upravljanje peripatetičkom školom. Prirodnoznanstveno usmjeren, oslanja se na metode eksperimenta i opažanja. Zasniva filozofiju prir. panteizma, prema kojoj božanska… Nastavi čitati

Strauss, David Friedrich

Strauss, David Friedrich, njem. protest. teolog (Ludwigsburg, 27. I. 1808 – Ludwigsburg, 8. II. 1874). Mladohegelovac, prof. teologije u Tübingenu (do 1836). Najpoznatije mu je djelo Život Isusov obrađen kritički (I–II, 1835–36), koje je izazvalo veliku polemiku, ali i… Nastavi čitati

Stribog

Stribog, u slav. mitologiji, os. u ruskoj, bog oluje, zime i mraza, otac ili djed vjetrova, čovjekov neprijatelj. Prema starome rus. epu, S. je očinski bog vedra neba, a najčešće se spominje usporedno s Dažbogom.

stundisti

stundisti (njem. Stunde sat), pripadnici protest. slobodne zajednice koja je nastala o. 1860. u skupini njem. doseljenika u Rohrbachu (Ukrajina). Nazvani su prema vjeronaučnom satu koji im je držao župnik Johann Bonekemper (1796–1857), iz kojih se razvio pokret karakterističan po… Nastavi čitati