HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA
stvar (lat. res) 1. Zbiljski, tjelesni, pojavni, realni predmet, kao predmet osjetilne spoznaje; također, idealni predmet, npr. neko dobro (naša s.). 2. U rim. pravu i u građanskoprav. sustavima koji su iz njega nastali, materijalni dio prirode koji služi… Nastavi čitati →
stvar po sebi (njem. Ding an sich), spoznajnoteorijski pojam koji je u filozofiju uveo I. Kant. Ujedno predstavlja i osnovni spoznajnoteorijski problem njegove filozofije: ono što postoji po samom sebi, neovisno o subjektu koji spoznaje. S. p. s. granični… Nastavi čitati →
stvaranje, u monoteističkim religijama, čin kojim je Bog stvorio svijet, čovjeka i sve što je na zemlji; opreka emanaciji. Mnogobrojne su predaje o postanku svijeta. Izvješće iz Biblije (Knjiga postanka) o stvaranju svijeta u šest dana nastalo je iz… Nastavi čitati →
stvarnost, ukupnost svih stvari; prostorna i materijalna, o svijesti neovisna opstojnost. U filozofiji se katkad ističe razlika između stvarnosti kao puke materijalne opstojnosti (res corporales) i zbiljnosti, kao opstojnosti koja uključuje i misaone tvorbe (res cogitans). Ovisno o… Nastavi čitati →
Suárez, Francisco de, španj. teolog i filozof (Granada, 5. I. 1548 – Lisabon, 25. IX. 1617). Isusovac, prof. u Valladolidu, Avili, Rim. kolegiju, Alcali i Coimbri. Jedan od najznačajnijih teologa svojega vremena, komentator Aristotela i pobornik filozofije Tome Akvinskog.… Nastavi čitati →
sub sigillo (lat. pod pečatom), izreka u značenju obveze čuvanja povjerene tajne; sub sigillo confessionis, pod pečatom ispovjedne tajne.
subjektivizam, filoz. nazor prema kojemu istina i vrijednosti nisu dane objektivno, nego se sva spoznaja osniva na pojedinačnom subjektu spoznavanja. Subjekt se može odrediti kao “općena svijest” ili “transcendentalno”, ili kao individualna svijest (subjekt), čiji je krajnji spoznajni oblik… Nastavi čitati →
subotari, također sabatinci, čest naziv za različite vjerske skupine i crkve nastale nakon reformacije koje drže subotu umjesto nedjelje za tjedni neradni dan. Ime je uobičajeno i u drugim slav. narodima (npr. rus. subotniki), a označava ugl. adventističke crkve.
suburbikarne biskupije (lat. dioeceses suburbicariae), sedam biskupija u okolici Rima (Albano, Ostia, Porto-Santa Rufina, Palestrina, Sabina-Poggio-Mirteto, Frascati i Velletri), koje su na poseban način bile povezane s Rim. biskupijom. Njihovi su biskupi polagali pred papom posebnu suburbikarnu prisegu koja… Nastavi čitati →
suci (hebr. šofetim), u starozavjetnoj Bibliji, drevni junaci i vođe izraelskih plemena iz razdoblja prije stvaranja Žid. Kraljevstva od ←XII. do ←XI. st. Oni su upravljali zemljom i sudili na temelju običajnog prava. Neki su se od njih isticali… Nastavi čitati →
sud, iskaz kojim se nešto tvrdi ili poriče. Sastavljen je od subjekta (S), predikata (P) i kopule ili spone koja izriče njihov odnos. Tradic. logika dijeli sudove po kvantiteti (univerzalni, partikularni, singularni), kvaliteti (afirmativni, negativni, limitativni), relaciji (kategorički, hipotetički,… Nastavi čitati →
Sud (praslav. Sod), u slav. religiji, božansko biće koje upravlja ljudskom sudbinom (rus. Sud; hrv. Usud). Pojam nastavlja vrlo staru indoeur. sakralnu frazeologiju i tradiciju, a odnosi se na uspostavljanje veze između čovjeka i sreće ili nesreće,… Nastavi čitati →
sufi (arap. şūf vuneni haljetak), u islamu, asket i mistik, sljedbenik → sufizma. Prvi sufiji iz asketskih razloga nosili su grub vuneni haljetak (odatle i njihovo ime). Isprva su sufiji individualni isposnici i mistici, okruženi učenicima; od XII. stoljeća… Nastavi čitati →
sufizam (lat.), islam. askeza i mistika (→ sufi). Razvija nauk Kurana o mističnom i eshatološkom sjedinjenju s Alahom, pri čemu su vjerojatni i utjecaji učenja kršć. pustinjaka, maniheizma, judaizma, neoplatonizma i indij. filozofije. Os. prisutan u islam. književnostima i filozofiji.
sufragan (lat.), biskup pokrajinskog mjesta ovisan o biskupu gl. grada (nadbiskupu ili metropolitu). Neovisan je u upravi svoje biskupije, sudjeluje na sinodi s pravom glasa.
sugestija (lat.), psih. utjecanje na izazivanje određenih duševnih stanja, raspoloženja, aktivnosti ili na nekritičko prihvaćanje ideja, uvjerenja, vjerovanja, odluka, od strane nekog drugog. Najčešće je s. verbalne prirode i djeluje na nesvjesne psih. mehanizme. Autosugestija, postupak kojim pojedinac sam… Nastavi čitati →
Sukhavati (skt. blažena), u mahayanskom budizmu, čista zemlja buddhe Amitabhe na zapadu; zapadni raj. Njegovi će se vjernici u njoj ponovno roditi i sve će im želje biti ispunjene, te će postići nirvanu.
Sulpicije Sever (lat. Sulpicius Severus), ranokršć. pisac i povjesničar (Akvitanija, o. 363 – Prémillac, o. 420). Redovnik, autor kronike (Chronicorum libri duo; od stvaranja svijeta do 400. g.) koja je vrijedan izvor za polit. i crkv. prilike u… Nastavi čitati →
summa (lat.), u sr. vijeku, rasprava ili traktat o jednom području znanosti ili sinteza cjelokupnog znanja, u kojoj se gradivo najčešće iznosi predmetnim redom. Os. naziv za skolastičke priručnike iz teologije i filozofije, s najznačajnijim izrekama i sudovima crkv. otaca.… Nastavi čitati →