HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA
Twardowski, Kazimierz, poljski filozof i psiholog (Beč, 20. X. 1866 – Lavov, 11. II. 1938). Doktorirao filozofiju u Beču 1891. Profesor u Lavovu, utemeljitelj poznate Lavovske filozofsko-logičke škole. Kritičar metafizike, filozofiju shvaća kao znanost pojmovne analize iskustveno provjerljivih iskaza.… Nastavi čitati →
Tyndale, William, engleski reformator (grofovija Gloucester, između 1490. i 1495 – Vilvoorde, Belgija, 6. X. 1536). Nakon studija u Oxfordu odlazi k M. Lutheru u Wittenberg. Objavljuje vlastiti prijevod Novog zavjeta, te Petoknjižje i dr. Zbog svojih… Nastavi čitati →
Überweg, Friedrich, njemački filozof (Leichlingen, 22. I. 1826 – Königsberg, danas Kaliningrad, Rusija, 9. VII 1871). Profesor u Bonnu i Königsbergu. Nastavljač kantovske tradicije. Uz Sistem logike, najznačajnija su njegova istraživanja iz povijesti filozofije (Platon, Schiller), napose njegov… Nastavi čitati →
ubikvitet (lat.), u kršć. teologiji, sveprisutnost Božja; u protest. teologiji, učenje o sveprisutnosti ljudske Kristove prirode, koje čini teol. podlogu za Kristovu stvarnu prisutnost u euharistiji.
učenje, proces usvajanja znanja. Ima više vrsta učenja, mehan. podražajima i stvaranjem uvjetovanih refleksa, pokušajima i pogreškama radi prepoznavanja situacija, oponašanjem drugih i sl. (prirodno u.). U užem smislu, u. je samo svjesno i aktivno usvajanje znanja na… Nastavi čitati →
učinak, rezultat neke radnje, efekt. U spoznajnoj teoriji, konačni član (posljedica) nekog uzročno-posljedičnog niza. U mišljenju, očekivan rezultat nekog toka događaja koji je predvidljiv logičkim zaključivanjem na temelju dostatnih i istinitih podataka. Također, svrha nekog procesa, npr. radni u., proizvodni u. i sl.
učitelj, osoba koja poučava. Riječ često nosi počasno značenje te se njome tituliraju veliki osnivači filoz., religioznih, znanstv. ili umj. usmjerenja i škola. U eur. tradiciji često se poklapa s pojmom profesor, a najčešće označava zanimanje kvalificiranog nastavnika osnovne… Nastavi čitati →
udžbenik, knjiga koja u skladu s nastavnim programom obrađuje građu nekoga nastavnog predmeta na bilo kojoj razini nastave, od osnovnih do specijalnih škola i fakulteta. U pravilu, udžbenike za osnovne i sr. škole odobravaju nadležna tijela drž. uprave (ministarstvo… Nastavi čitati →
ulema (arap.), u islamu, predstavnik teol. učenosti; viši sloj teologa i pravnika koji na temelju poznavanja Kurana, Muhamedovih izreka i vlastite pobožnosti uživaju u narodu najveći ugled. Ima posljednju riječ u pitanjima islam. zajednice i drži se odgovornim samo… Nastavi čitati →
ulema medžlis (arap.), islam. vjersko vijeće pod čijom je ovlašću vjerski i prosvjetni život musl. zajednice nekoga kraja ili države. U sekularnim državama upravlja i nadzire samo vjerski život.
Ulfila, biskup i misionar zap. Gota (?, o. 311 – Carigrad, 383). Školovao se na Istoku, 341. carigradski biskup Euzebije iz Nikomedije zaređuje ga za gotskog biskupa. Zbog progona (369–372) nastavio djelovanje u Meziji gdje djeluje među Gotima kao… Nastavi čitati →
ultramontanizam (srednjovj. lat.), naziv koji se rabio u prekoalpskim zemljama za papi vjeran katolicizam, kojem je sjedište u Rimu, “s one strane brda” (ultra montes). Ultramontanisti, pobornici papinske vlasti u pitanjima investiture u XV. i XVI. st. nasuprot galikancima… Nastavi čitati →
um, općenito razum; sintetički, cjelina razuma (lat. intelectus), ako se razum (raz-um) shvaća analitički (lat. ratio). Pojam uma (grč. nous) već se u ranoj filozofiji povezuje s općim načelom uređenja svijeta (Anaksagora, Heraklit), a u religioznim… Nastavi čitati →
unija, crkvena, u crkv. povijesti, pokušaj uspostave crkv. jedinstva nakon raskola ili shizme. Pojam se os. odnosi na sjedinjenje ist. crkava s Kat. crkvom. Teol. temelji za uniju uspostavljeni su na Firentinskom saboru (1439, dekret Laetentur caeli), na… Nastavi čitati →
unijati, pripadnici unijatskih crkava; grkokatolici. Nastanak unijatskih crkava vezan je povijesno uz pokušaje stvaranja kršć. jedinstva (→ unija, crkvena) u vrijeme širenja Osman. Carstva u Europi u XV. st. U osnovi, unijatsku politiku s prihvaćanjem pape kao jedinstvenoga… Nastavi čitati →
univerzalije (lat. universalia), opći pojmovi. Prividno neutralan pojam, u povijesti filozofije odigrao je vrlo važnu ulogu razdjelnice između dvaju tipova mišljenja koja su se polemički formirala u sr. vijeku. Spor oko univerzalija iskristalizirao je razliku između novog, prirodoznanstvenog, uvjetno… Nastavi čitati →
univerzalizam (lat.), nazor kojemu je mjerilo širina svijeta, ili nazor koji određeno shvaćanje tumači kao načelo svekolikosti svijeta. U filozofiji, shvaćanje o prednosti općeg (univerzalnog) pred posebnim i pojedinačnim (partikularnim). Pojam se najčešće vezuje uz soc., polit. i etička gledišta… Nastavi čitati →
Uran (grč. Uranós), u grč. teogonijama i mitologiji, personifikacija neba i praotac svih bogova. Rodila ga je majka zemlje Geja, ili su se zajedno izlegli iz svj. jajeta. Iz njihove bračne veze, kao veze dvaju prapočela neba i zemlje,… Nastavi čitati →
Uranija (grč.), u grč. mitologiji, jedna od devet muza, kći Zeusa i Mnemozine.
Urban (lat. Urbanus), ime nekolicine papa.
