HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA
Carnap, Rudolf, njemački filozof (Ronsdorf, danas Wuppertal, 18. V. 1891 – Santa Monica, 14. IX. 1970). Predavao na sveučilištima u Beču, Pragu, Njemačkoj i Californiji. Jedan od glavnih predstavnika neopozitivističkoga Bečkoga kruga i znanstvenog empirizma.… Nastavi čitati →
Carpini, Giovanni dal Plano (Piano), misionar, barski nadbiskup (Pian del Carpine, 1180 – Bar, 1. VIII. 1252). Franjevac, organizirao franjevački red u Njemačkoj. Po nalogu pape Inocenta IV. odlazi 1245. u Mongoliju da izvidi mogućnosti za misije i… Nastavi čitati →
Cartesius, Renatus → Descartes, René
Cassirer, Ernst, njemački filozof (Breslau, danas Wrocław, Poljska, 28. VII. 1874 – New York, 13. IV. 1945). Profesor u Hamburgu i Göteborgu. Jedan od najznačajnijih predstavnika logičkog idealizma, pripadnik novokantovske Marburške škole. Proučava filozofske probleme… Nastavi čitati →
Cattell, James McKeen, američki psiholog (Easton, Pennsylvania, 25. V. 1860 – Lancaster, Pennsylvania, 20. I. 1944). Doktorirao psihologiju kod W. Wundta u Leipzigu 1886. Prvi sveučilišni profesor psihologije u SAD-u. Bavio se diferencijalnom psihologijom; eksperimentalno… Nastavi čitati →
Cauchon, Pierre, rektor Pariškoga sveučilišta, biskup u Beauvaisu i Lisieuxu (kraj Reimsa, oko 1371 – Rouen, 18. XII. 1442). Pristaša → bourguignonsa. Poznat kao istražitelj u procesu protiv sv. Ivane Orleanske (Jeanne d’Arc), jer je njegov… Nastavi čitati →
causa sui (latinski: uzrok samoga sebe), središnji pojam Spinozine filozofije kojim se odbacuje svaki vanjski uzrok i osigurava samodovoljnost i autonomnost prirode.
cecilijanski pokret, u posljednjoj trećini XIX. stoljeća osnovan radi obnove katoličke crkvene glazbe. Od Tridentskoga sabora crkvene su vlasti povremeno pokušavale crkvenu glazbu vratiti gregorijanskom koralu i klasičnoj vokalnoj polifoniji kao njezinu izvorištu i uzoru. Uz obnavljanje crkvenoga pjevanja… Nastavi čitati →
Cededa (Čededa, Sedeh, Zdeda), krčki biskup (XI. stoljeće). Prema kronici Tome Arhiđakona, sudjelovao u otporu hrvatskoga klera protiv odredaba Lateranskoga koncila i Splitske sinode (1060). Postavljen na krčku stolicu protiv papine volje, više puta je izopćen zbog neposluha i… Nastavi čitati →
cela (latinski: cella sobica, ćelija) 1. Svetište u antičkom hramu; 2. Unutarnji prostor bez prozora s kipom božanstva ili žrtvenikom u kojem su pristup imali samo svećenici. Kod Grka naziv naos (brod). Svjetlo je dolazilo kroz ulaz koji je… Nastavi čitati →
Celestin, ime nekolicine papa.
Celestin I., sv., papa od 422. do 432; progonio heretičke sljedbe u ranoj Crkvi: nestorijanizam i pelagijanizam; provodio pokrštavanje Iraca.
Celestin III. (Giacinto di Bobone), papa od 1191. do 1198 (Rim, 1106 – Rim, 8. I. 1198). Sukobio se s carem Henrikom VI. Istupao protiv Leopolda VI. Austrijskog, kada je zarobio engleskoga kralja Rikarda Lavljeg Srca na… Nastavi čitati →
Celestin V., sv. (pravim imenom Pietro Angelerio, znan kao Pietro del Morrone), papa (Sant’Angelo Limosano, oko 1209 – Fumone, 9. V. 1296). Pustinjak, osnovao red celestinaca. U srpnju 1294, protiv svoje volje, izabran za papu nakon 27… Nastavi čitati →
celibat (latinski: caelibatus), beženstvo, bezbračnost zrele osobe. Obveza rimokatoličkih redovnika da se ne žene; potječe od asketskih ideala. Ozakonjen za svećenike na općim crkvenim saborima 1074. i 1123. Protiv celibata bili su → Luther i mnogi drugi crkveni reformatori.
Celzo (grčki: Kélsos), grčki filozof (druga polovina II. stoljeća). Pristaša platonizma, dobar poznavalac grčke i židovsko-kršćanske tradicije. Prvi teoretičar protiv kršćanstva. Po Celzu kršćanstvo izvire iz orijentalnih mitologija, primitivno je i puno antropomorfističkih zabluda, koristi se zastrašivanjem budućim… Nastavi čitati →
cenobij2 (latinski: coenobium, od grčkog: koinos bios zajednički život), u ranom kršćanstvu naziv za samostan i zajednicu monaha. Cenobij je okružen zidom, ima niz malenih kuća (ćelija), a monasi žive prema pravilu (reguli) pod vodstvom opata. Prvi cenobij… Nastavi čitati →
cenobiti, u ranom kršćanstvu, monasi koji, za razliku od pustinjaka (eremita) i anahoreta, žive u ograđenom samostanu (cenobij) i prema reguli, uređenoj zajednici pod upravom opata. Bave se manualnim radom, molitvom i pokorom.
Cerera (latinski: Ceres), staroitalska božica plodnosti zemlje i poljodjelstva. Zaštitnica plebejaca. Imala je hram na Aventinu, a slavila se i njezina svetkovina (cerealia). Poslije su je poistovjećivali s grčkom božicom Demetrom.
Chalmers, Thomas, škotski teolog (Anstruther, Fife, 17. III. 1780 – Edinburgh, 31. V. 1847). Pastor u Kilmanyju i Glasgowu, gdje postaje glasovit po svojim propovijedima. Profesor etike u St. Andrewsu (1823) i teologije u Edinburghu.… Nastavi čitati →
