HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA
Cupilli, Stjepan (Gaspare), trogirski biskup i splitski nadbiskup (Venecija, 19. XI. 1659 – Split, 11. XII. 1719). Redovnik somask, dolazi na poziv nadbiskupa Cosmija 1698. u Split gdje pomaže u osnivanju sjemeništa. Kao trogirski biskup… Nastavi čitati →
Cvjetnica ili Cvjetna nedjelja (Cvitnica Palmenica, Uličnica, latinski: Dominica in palmis nedjelja palmi), kršćanski i narodni blagdan kojim se u posljednju korizmenu nedjelju (nedjelju prije Uskrsa) slavi spomen na Isusov ulazak u Jeruzalem. Crkveni obredi (slavljeni u Jeruzalemu od IV.… Nastavi čitati →
Čadajev (Čadaev), Pjotr Jakovljevič, ruski filozof (Moskva, 7. VI. 1794 – Moskva, 26. IV. 1856). U mladosti časnik i liberal; zatim se priklanja kršćanskom misticizmu i putuje Europom (1823–26). Prijatelj → Aleksandra Sergejeviča Puškina… Nastavi čitati →
Čaitanja (Sri Krisna Čaitanja, pravo ime: Višvambhara Mišra), hinduistički mistik (Navadvipa, Bengal, 1485 – Puri, Orisa, 1533). Sin brahmana, odgojen u hinduističkoj tradiciji; nakon očeve smrti hodočasti u Gayu i doživi potpunu duhovnu preobrazbu. Vrativši se u rodni grad, započne… Nastavi čitati →
čakre (sanskrtski), mnoštvo psihičko-energetskih centara u tijelu, važnih za religiozne i fiziološke prakse u nekim oblicima hinduizma i tantra budizma. Čakre su zamišljene kao žarišta u kojima se psihička energija i tjelesne funkcije susreću i međusobno djeluju. Pretpostavlja se da… Nastavi čitati →
Čedadsko evanđelje, rukopis evanđelja iz V. ili VI. stoljeća pisan uncijalom, danas u Čedadu (talijanski: Cividale). Markovo evanđelje istrgnuto je iz cjeline kodeksa (vjeruje se da ga je napisao sam sv. Marko) i poklonjeno Karlu IV., koji ga odnosi… Nastavi čitati →
Čika (Cika), utemeljiteljica samostana sv. Marije u Zadru (Zadar, prva polovina XI. stoljeća – Zadar, poslije 1095). Pripadnica zadarske patricijske obitelji Madijevaca, nakon pogibije muža oko 1066, uz pomoć članova obitelji, visokih dužnosnika u gradu, utemeljuje samostan benediktinki… Nastavi čitati →
čin 1. Ono što je učinjeno; neko djelo. 2. filoz Ontološki pojam koji označuje zbiljsku djelatnost nekog bića nasuprot mogućnosti djelovanja. 3. Dio kazališne predstave (drame, opere). 4. Stupanj u policijskoj ili vojnoj hijerarhiji.
činjenica 1. filoz Sva zbivanja i stanja vanjskog i unutarnjeg svijeta i u opreci je prema sudovima o vrijednosti i izjavama mišljenja. Činjenica ne može biti neistinita; neistinito može biti samo činjenično tvrđenje. 2. prav Stanja, zbivanja iz prošlosti ili… Nastavi čitati →
čislo (brojanica, krunica), predmet koji služi brojenju dugih molitava. Postoji u kršćanstvu, islamu, budizmu, lamaizmu. Sastoji se od zrnaca različite veličine koji mogu biti izrađeni od različitih materijala (drvo, biser, sedef i sl.) nanizanih na kružnoj uzici.
čistilište, prema kršćanskom nauku, mjesto gdje se duše umrlih kršćana čiste od lakših grijeha (purgatorij), prije odlaska u raj. Po nekima (Dante) u čistilište idu i duše plemenitih pogana koji nisu mogli biti kršteni, a ne zaslužuju pakao.
čitanka, školska knjiga, temeljni udžbenik ili priručnik za nastavu i učenje jezika i književnosti, razvijanje usmenog i pismenog izražavanja učenika. Sadržava izbor tekstova književnog i umjetničkog stvaralaštva, znanstvena, vjerska i popularna štiva. Namijenjena je osnovnim i srednjim školama. Čitankama… Nastavi čitati →
Čučić, Šimun (Simeon), hrvatski filozof (Pećno, Žumberak, 14. II. 1784 – Zagreb, 27. I. 1828). Profesor logike, metafizike i moralne filozofije na zagrebačkoj Kraljevskoj akademiji. Od 1812. do 1821. upravitelj grkokatoličkoga sjemeništa u Zagrebu. U… Nastavi čitati →
Ćaba (arapski: Ka’ba kocka), hrvatski oblik udomaćen od davnine i prešao u narodne pjesme; glavna džamija u Meki, četvrtasta oblika, kojoj se svi muslimani okreću u molitvi; sve džamije na svijetu okrenute su u njezinu smjeru. Obredi hadža (hodočašća) vezani… Nastavi čitati →
Ćafi, Hasan, bošnjački filozof i pravnik (Prusac u Bosni, 1547 – Prusac, 1616). Imenovan (nakon 1595) doživotnim kadijom u Pruscu. Njegova rasprava Uredba svijeta (izdanje 1916) spada među najznačajnija djela islamske filozofije i prava. Napisao i druge rasprave u duhu racionalne teologije islama.
Ćiril Aleksandrijski, sv., patrijarh i crkveni pisac (Aleksandrija, 375 – Aleksandrija, 444). Postao aleksandrijskim patrijarhom 412; sljedbenik aleksandrijske teološke škole; protivi se (429) učenju carigradskog patrijarha Nestorija o dvjema osobama u Kristu. Predsjeda III. ekumenskom saboru u Efezu (431)… Nastavi čitati →
Ćiril i Metodije, bizantski misionari, utemeljitelji slavenske pismenosti. Konstantin, monaško ime Ćiril (Solun, 826. ili 827 – Rim, 14. II. 869), svetac Katoličke i Pravoslavne crkve, sastavljač glagoljice. Na carskom sveučilištu u Carigradu studirao filozofiju… Nastavi čitati →
Ćiril Jeruzalemski, biskup, crkveni pisac (Jeruzalem, 313/15 – Jeruzalem, 386). Još kao svećenik održao glasovite kateheze (347–348); biskup Jeruzalema. Protivnik arijevaca, jedan od glavnih predstavnika homousijevaca, koji su faktično priznavali Nicejski sabor (325), ali nisu prihvaćali izraz homoousios (tj.… Nastavi čitati →
ćivot (grčki: škrinja, kovčeg), u pravoslavlju, kovčeg u kojem se čuvaju relikvije, svetačke moći.
