HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA
Descartes, René (latinizirano Renatus Cartesius), francuski filozof, matematičar, fizičar (La Haye, 31. III. 1596 – Stockholm, 11. II. 1650). Sudjelovao u Tridesetogodišnjem ratu, zatim je povučeno živio u Nizozemskoj, a pred smrt odlazi u Stockholm. Poznata… Nastavi čitati →
deskripcija (latinski) 1. Opisivanje, opis, prikaz (bez objašnjenja, problematiziranja, tumačenja). 2. filoz Opis stanja stvari; kao metodu humanističkih znanosti uveo ju je → Wilhelm Dilthey, fenomenolozi su je razvili u potpunosti; deskriptivan, opisan.
Despot, Branko, hrvatski filozofski pisac (Zagreb, 6. VII. 1942). Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao 1965. filozofiju i grčki jezik, doktorirao 1975. Od 1968. radi u Institutu za filozofiju, a od 1971. na Filozofskom fakultetu. Područje njegova… Nastavi čitati →
Dessauer, Friedrich, njem. inženjer, biofizičar i filozof (Aschaffenburg, 19. VII. 1871 – Frankfurt na Majni, 16. II. 1963). Prof. u Frankfurtu, Istanbulu i Freiburgu. Jedan od začetnika rendgenske medicine. Razvio rendgensko snimanje (1909. snimio srce).… Nastavi čitati →
Dessoir, Max, njemački psiholog i filozof (Berlin, 8. II. 1867 – Königstein im Taunus, 19. VII. 1947). Diplomirao medicine. Baveći se eksperimentalnom psihologijom i hipnotizmom provodi kritičko istraživanje okultnih fenomena, za koje 1889. uvodi naziv parapsihologija.… Nastavi čitati →
Destutt de Tracy, Antoine Louis Claude, franc. filozof i političar (Pariz, 20. VII. 1754 – Pariz, 9. III. 1836). Plemić škot. podrijetla, časnik, obuzet revoluc. idejama. Član Konstituante od 1789, uhićen, od smrti ga spašava… Nastavi čitati →
determinacija (latinski), bliže određenje nekoga pojma; određenost, točnost, odlučnost, presudnost; utvrđivanje, ustanovljenje, ograničenje. 1. log Dodavanje oznaka i svojstava općem pojmu (pojam roda), da bi se dobio uži pojam, manje općenit (pojam vrste). Suprotnost determinaciji jest apstrakcija. 2. biol Pojavljivanje… Nastavi čitati →
determinizam (iz latinskog) 1. Filozofsko učenje prema kojemu su sve ljudske radnje, pa čak i one namjerne (stvorene voljnom odlukom), nužno određene kako vanjskim (fizičkim, objektivnim), tako i unutarnjim (psihičkim, subjektivnim) uvjetima, dakle neslobodne. Determinizam zastupa velik broj filozofa: stoici,… Nastavi čitati →
Deukalion (grčki: Deukalíōn pomorac s mladim vinom), sin titana Prometeja i Pandore, muž Pire; osnivač ljudskoga roda. Prema grčkome mitu, ljudi su na svijetu živjeli od pamtivijeka, nisu ih stvorili bogovi i zato ih nisu osobito ni štovali. Kada je… Nastavi čitati →
deus ex machina (latinski, prema grčkom: theos apo mehanes božanstvo spušteno strojem), u helenskoj tragediji, prividno bezizlazna situacija dramske radnje, upletanjem božanstva dovodi do sretnog raspleta. Božanstvo se na sceni pojavljivalo uz pomoć posebnog mehanizma (grčki: mehane stroj). Izraz se… Nastavi čitati →
deuterokanonske knjige, naziv za neke knjige Staroga zavjeta u Bibliji, koje su bile isprva izvan (grčki: deuteros drugi) službenog popisa (latinski: canon) biblijskih knjiga i naknadno dodane. Kršćanska tradicija je židovskom popisu “božanskih pisama”, tzv. palestinskom kanonu,… Nastavi čitati →
Deuteronomij (grčki: deuteros drugi i nomos zakon; u hrvatskom prijevodu Ponovljeni zakon), dio Biblije nastao u ←VII. stoljeću; naziv za petu knjigu Petoknjižja (prvih pet knjiga Staroga zavjeta, koje se nazivaju i Mojsijevih pet knjiga) u kojoj se ponavljaju zakoni i propisi Mojsijevi.
deva (sanskrtski) 1. Kod arijaca, božanstvo istovjetno s latinskim korijenom Deus od div. 2. Zao duh u perzijskoj religiji. 3. Kod Indijaca prije brahmanizma ime boga, dobrog duha, često i naziv za trojstvo: Brahma, Višnu i Šiva; poslije naslov kralja.
devocionalija (latinski), predmeti koji se rabe u poticanju i očitovanju pobožnosti ili pri molitvi, npr. raspeća, krunice, sličice svetaca i sl.
Dewey, John, američki filozof, psiholog i pedagog (Burlington, Vermont, 20. X. 1859 – New York, 1. VI. 1952). Predstavlja noviju građansku filozofiju u SAD-u. Priklanja se idealizmu novokantovskoga smjera, a poslije zauzima prirodoznanstveno-materijalističko stajalište. U… Nastavi čitati →
dezintegracija (francuski: des- od latinskog: dis- raz i integratio uspostava, obnova), proces suprotan integraciji: razaranje, rastvaranje cjeline. U psihologiji, dezintegriran tip, čovjek, kod kojega pojedine funkcije djeluju odvojeno, psihološka aktivnost je u većoj ili manjoj mjeri nesuvisla.
dharma (sanskrtski; u jeziku pali dhamma), indijski pojam koji označava zakon, pravo, obvezu, običaj, istinu, učenje ili religiju. Dharmapaca (Riječi nauke), djelo koje se sastoji od 423 strofe, a u kojem su iznesene najvrjednije misli budizma. Dharmašastra su djela… Nastavi čitati →
diakonikon (grčki: diakonikos ono što se odnosi na đakone, poslužitelje), u ranokršćanskim i bizantskim crkvama, južna od dviju prigrađenih prostorija uz apsidu. U njoj su se čuvale liturgijske knjige i spisi, crkveno posuđe i odijela; bila je svojevrsna riznica i… Nastavi čitati →
dibbuk (hebrejski: dibbug prodrijeti), u narodnom židovskom vjerovanju: 1. Zao duh koji opsjeda čovjeka, te ga treba istjerati. 2. Duša pokojnog grešnika, koja se krije pred progonom zlih duhova u tijelu živog čovjeka i njime upravlja.
Didahé (grčki: didahé ton dodeka apostolon nauk dvanaestorice apostola), starokršćanski anonimni spis, nastao potkraj I. ili početkom II. stoljeća, a otkriven je 1883. Latinski prijevod prvih 6 poglavlja pronađen je u Münchenskom rukopisu iz XI. stoljeća, izdan 1900. Sadrži moralnu… Nastavi čitati →
