Drey, Johann Sebastian von, njemački katolički teolog (Killingen, danas kraj Ellwangena, 16. X. 1777 – Tübingen, 19. II. 1853). Profesor teologije u Ellwangenu, a od 1817. u Tübingenu; osnivač katoličke tübinške škole. Pod utjecajem osobito… Nastavi čitati →
drijade (grčki Dryades: šumske nimfe), u grčkoj mitologiji šumske nimfe. Živjele su u drveću ili gajevima, te su prema njima dobivale i imena. Prema prvim mitovima život im je bio vezan uz život drveća u kojima su prebivale. Kada bi… Nastavi čitati →
Drkolica, Bonifacije (Darcoliza, Drakolica, Crassa, Grassa, Ragusinus, Stephani), kulturni djelatnik i pisac (Lopud, početkom XVI. st. – Temišvar, potkraj 1581). Franjevac, studirao u Parizu, boravio u Rimu; od 1550. gvardijan u Jeruzalemu i kustos Svete zemlje s vlašću apostolskog vikara.… Nastavi čitati →
Drobisch, Moritz Wilhelm, njemački filozof i matematičar (Leipzig, 16. VIII. 1802 – Leipzig, 30. IX. 1896). Pripadnik Herbartove škole. Smatrao da je logika, kao formalna znanost, nezavisna od psihologije, te da ona treba utvrditi opće… Nastavi čitati →
Drohobeczky, Julije, križevački biskup, politički i kulturni djelatnik (Gany, kraj Ungvára, danas Užgorod, Ukrajina, 5. XI. 1853 – Strmac Pribićki, kraj Krašića, 11. II. 1934). Biskup grkokatolika od 1892; pravoslavni su ga optuživali za pokušaj… Nastavi čitati →
Drôme, dep. u regiji Rhône-Alpes, ji Francuska; 6530 km2, 418 600 st. Gl. grad Valence, veći gradovi Die, Nyons, Montélimar. Ist. je dio planinski (krajnji z dijelovi Alpa); na Z dolina Rhône i njezinih pritoka (Drôme,… Nastavi čitati →
Droste zu Vischering, Clemens August von, njemački katolički teolog i biskup (Vorhelm, kraj Ahlena, 22. I. 1773 – Münster, 19. X. 1845). Od 1827. biskup Münstera, od 1835. nadbiskup Kölna. Borio se protiv racionalističkoga smjera… Nastavi čitati →
Drtina, František, češki filozof, pedagog i školski reformator (Hněvšín u Slap, 3. X. 1861 – Prag, 14. I. 1925). Sveučilišni profesor u Pragu, učenik→ Tomáša Garriguea Masaryka. Utemeljio realističku pedagogiju u Češkoj, a u… Nastavi čitati →
druidi (keltski deru: hrast), svećenički stalež u Kelta u Galiji i Britaniji. Ne zna se mnogo o njihovu učenju. Spominju ih grčki pisci (Diogen, Laertije, Cezar, Plinije, Diodor Sicilski i Tacit). Kod velških pisaca i u irskom folkloru, u usmenoj… Nastavi čitati →
drvo života (latinski: Arbor vitae), simbol životne borbe i besmrtnosti u mitologijama svih starih naroda Istoka. Prikazivano je najčešće kao drvo datulje ili palme, a često između dviju životinja koje mu se klanjaju (koza, sfinga ili neko drugo mitsko… Nastavi čitati →
Držiha, hrvatski benediktinac (kraj XI. – početak XII. st). Opat benediktinskog samostana sv. Lucije u Baškoj na otoku Krku. Sastavljač zapisa o darovnici hrvatskoga kralja Zvonimira; spomenut u natpisu prvog dijela → Baščanske ploče.
dualizam (lat.) 1. opć Dvojnost, dvojstvo; sastavljenost od dvaju dijelova, elemenata, načela i sl. (dualizam sile i tvari, uzročnosti i svrhovitosti, nužnosti i slobode, muškog i ženskog principa /spola/ itd.). 2. filoz Opreka monizmu, tj. uvjerenje u postojanje dvaju načela… Nastavi čitati →
Duchesne, Louis, francuski crkveni povjesničar (Saint-Servan, 13. IX. 1843 – Rim, 21. IV. 1922). Katolički svećenik, profesor u Parizu; od 1895. ravnatelj École française u Rimu; 1910. član Francuske akademije i apostolski protonotar. Pokrenuo 1881.… Nastavi čitati →
Duda, Bonaventura (Roko), hrvatski teolog i bibličar (Rijeka, 14. I. 1924 – Zagreb, 3. VIII. 2017). Franjevac, teologiju studirao u Zagrebu i Rimu. Profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu (od 1957). S franjevcem Zorislavom Lajošem pokrenuo… Nastavi čitati →
Dudić Orehovički, Andrija (Dudith, Duditius, ab Horehowicza), hrvatski humanist, diplomat (Budim, 16. II. 1533 – Breslau, danas Wrocław, 23. II. 1589). Otac mu je hrvatski plemić u službi na budimskom dvoru, a majka Mlečanka. Školovao se… Nastavi čitati →
Duhem, Pierre Maurice Marie, francuski fizičar, matematičar i filozof (Pariz, 10. VI. 1861 – Cabrespine, 14. IX. 1916). Profesor fizike u Bordeauxu. Naglašavao da je povijest moderne znanosti bazirana na razvojnim metafizičkim konceptima. Prema njemu… Nastavi čitati →
duhoborci (Duhobory), ruska pijetistička kršćanska sljedba, nastala u XVIII. st. osobito u istočnom Sibiru i u Kanadi. Odbacuju svećenstvo, crkvu, ikone i dogme. Bore se “za duh”; uskraćivali su zakletvu i vojnu službu državi. Sekta se brzo raširila među seljaštvom.… Nastavi čitati →
duhovne znanosti (njemački: Geisteswissenschaften), naziv za neke od znanosti (filozofiju, sociologiju, psihologiju, teologiju i dr.) koji se često upotrebljava u znanstvenu terminologiji njemačkih područja. Uveo ga je njemački sociolog → Wilhelm Dilthey (1833–1910).
Dühring, Karl Eugen, njemački filozof i ekonomist (Berlin, 12. I. 1833 – Nowawes, kraj Berlina, 21. IX. 1921). Najprije djelovao kao pravnik, zatim profesor filozofije u Berlinu. Po uvjerenju pozitivist i materijalist; kritizira militarizam, marksizam,… Nastavi čitati →
Dujam, sv. (Duje; latinski: Domnius) (potkraj III. st. – 304), solinski biskup. Pogubljen za vrijeme Dioklecijanova progona kršćana. Prema srednjovjekovnoj legendi bio je Petrov učenik i živio u I. st. Znanstvene podatke o Dujmu iznio je Frane Bulić, zbog… Nastavi čitati →
