INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
Springer-Verlag, nakladnička kuća osn. 1842. u Berlinu; ima podružnice u mnogim gradovima; značajan nakladnik stručne literature.
Springer, Axel, njemački novinar i nakladnik (Altona/Hamburg, 2. V. 1912 – Zapadni Berlin, 22. IX. 1985). Utemeljitelj istoimenoga novinskog koncerna, najvećeg u Njemačkoj (listovi Die Welt, Welt am Sonntag, Bild, Bild am Sonntag i dr.), s podružnicama u… Nastavi čitati →
sredstva masovnog priopćavanja → masovni mediji
Stipčević, Aleksandar, hrvatski knjižničar i arheolog (Arbanasi, danas dio Zadra, 10. X. 1930 – Zagreb, 30. VIII. 2015). Istaknuti stručnjak za povijest knjige i knjižničarstva, upravitelj Knjižnice JAZU/HAZU (1974–83), glavni urednik Hrvatskoga biografskog leksikona (1983–89), redoviti profesor na… Nastavi čitati →
stupac 1. U izdavaštvu, okomit niz redaka teksta na stranici novina, rječnika i sl. (→ kolumna). 2. mat Okomit niz podataka (vrijednosti) u matrici, determinanti i dr. 3. fiz Visina mjerne ili kakve druge tekućine ili čega drugoga… Nastavi čitati →
Stvarnost, nakladnička kuća koju je 1950. osnovalo Društvo novinara Hrvatske; djelovala do 1990. (od 1952–62. pod imenom Novinsko-izdavačko poduzeće, NIP). Uz publicistiku, objavljivala popularnu znanost, priručnike, te domaća i strana knjiž. djela. Najznačajnije je izdanje prijevod Biblije (1968), koju… Nastavi čitati →
svezak, u knjižničarstvu, fiz. jedinica pisanih ili tiskanih listova spojenih zajedno i čini cjelinu. U širem značenju poistovjećuje se s pojmom knjiga, a u užem označava samostalno izdani dio nekog djela; sveščić, posebno objavljeni dio periodičke publikacije.
svežanj, naziv za sveske od kojih se načinio knjižni blok; u starim kodeksima svezak se sastojao od nekoliko napola presavijenih listova, lat. arcus (luk). → arak
svitak, 1. List pisaćeg materijala savijen u tuljac (valjak). U starom vijeku to je najčešći oblik knjige pisane na dugačkim trakama papirusa (7 do 10 m), poslije i pergamene, koje su se omotavale oko drvenog štapića ili štapića od… Nastavi čitati →
Školska knjiga, nakladnička kuća osn. 1950. u Zagrebu. Najveći nakladnik udžbenika i priručnika u Hrvatskoj, objavljuje i lektiru, znanstv., stručnu i popularnu literaturu, dječje listove, stručne časopise, slikovnice i druga izdanja.
Štajner, Karlo, hrvatski publicist (Beč, 15. I. 1902 – Zagreb, 1. IV. 1992). Član Komunističke partije Austrije u Beču, dolazi u Zagreb 1922. i vodi ilegalnu tiskaru za potrebe Komunističke partije do 1931. Od 1932. u Moskvi vodi izdavačku… Nastavi čitati →
tabloid (engl.), novine koje izvješćuju slikom i kratkim tekstom o društv. događajima, ponajviše tračevima i crnoj kronici. Tablo se nazivala sekvencija u nijemom filmu sastavljena od jednog kadra.
tabulae ceratae (lat.), drvene pločice obložene voskom, služile su za pisanje. Rimljani su tehniku pisanja na te pločice preuzeli od Etruraca i Grka. Po vosku se pisalo oštrim vrhom pisaljke, stilusa (odatle, s promjenama značenja, pojam stil za pisanje), koja… Nastavi čitati →
tabulator 1. U informatici, još i tab, tipka na tipkovnici kojom se pokazivač na zaslonu pomiče za određeni broj mjesta u istom retku. 2. Istaknuti dio arhivske ili kataloške kartice koji služi za lakše rukovanje arhivom ili katalogom.
TASS (akr. od rus. Telegrafnoe Agentsvo Sovetskogo Soiuza), od 1925–92. služb. sovj. novinska agencija s jednom od najvećih svj. mreža dopisnika; 1992. nasljeđuje ju ITAR-TASS (Informacionnoe Telegrafnoe Agentstvo Rossii). Sljednik prve služb. rus. informacijske agencije SPTA (Sankt-Peterburgskoe telegrafnoe… Nastavi čitati →
Tentor, Mate, hrv. filolog i knjižničar (Cres, 12. III. 1882 – Zagreb, 8. V. 1956). U Beču diplomirao slavistiku. Prof. u Dubrovniku, Zadru i Splitu; 1927–43. ravnatelj Nac. i sveuč. knjižnice u Zagrebu. Proučavao povijest pisma. Djela: Pismo i… Nastavi čitati →
tercija (lat.), tipografska slova veličine 16 točaka. Ime su dobila po tome što su bila treća po redu veličina.
Times, The, nezavisni brit. dnevnik koji izlazi od 1785. u Londonu, isprva pod naslovom The Daily Universal Register, od 1788. pod sadašnjim naslovom. Osnivač John Walter stekao je ugled zahvaljujući gl. urednicima Thomasu Barnesu (od 1817–41) te Delaneu… Nastavi čitati →
