JEZIČNE ZNANOSTI I PODRUČJA
mužik (rus.), seljak, muž. Pojam se proširio iz rus. literature: obično priprost seljak, nepovjerljiv prema novotarijama, strpljivo i pasivno podnosi nevolje vlasti i druge nedaće.
n, N 1. Devetnaesto slovo hrvatske i dvanaesto slovo lat. abecede za sonant n. 2. mat Oznaka za prir. broj (n), odn. skup prir. brojeva (N). 3. geogr Međunar. oznaka za sjever (prema engl. North, franc. Nord),… Nastavi čitati →
N. B. (lat. nota bene pamti dobro), oznaka u tekstu na dio koji je dan usput, ali na koji treba obratiti pozornost.
N. N. (en-en), od lat. nomen nescio ne znam imena ili non nominatus neimenovan(i), oznaka za nepoznatu osobu, npr. na adresama. U tekstovima oznaka za osobu za koju se ne žele dati podaci o imenu i prezimenu.
nabob (arap. preko hindija i engl.) 1. Vladarev namjesnik u Indiji u vrijeme Mogulskog Carstva. 2. U Britaniji i u Nizozemskoj, bogataš, posebice povratnik iz Indije koji živi veoma raskošno.
nacionalni jezik, zajednički jezik kojim govore i pišu pripadnici jednoga naroda/nacije kao cjeline, što je knjiž. (kult., saobraćajni/komunikacijski) jezik kojim se služe u međusobnom saobraćaju/komunikaciji i u javnom životu (i obično različit od pojedinih dijalekata polaznoga jezika), dok se… Nastavi čitati →
način, u gramatici, jedna od kategorija koje su značajne za glagol. U hrv. jeziku četiri su načina: indikativ (izjavni način; njime se izriče stav govornika prema onomu o čemu se iskazuje predikatom; izražava se u kategoriji vremena), imperativ (zapovjedni… Nastavi čitati →
nadene, jezici nadene, nadeneanski jezici, atabaskansko-ejačko-tlingitski jezici, por. koja obuhvaća tlingitski (jugoist. Aljaska i susjedna područja Brit. Kolumbije i Jukona; od o. 10 000 Tlingitâ govori ga petina), ejački (eyak, izumro) i atabaskansku skupinu jezika (s… Nastavi čitati →
nadimak, ime koje se upotrebljava uz pravo ime, ili umjesto njega, a koje, za razliku od pseudonima, nadijevaju drugi. Za nadimke se obično rabe neke osobne značajke, npr. kod vladara: izgled (Karlo Ćelavi), duhovne osobine (Jaroslav Mudri), način vladanja… Nastavi čitati →
naglasak ili akcent, isticanje jednoga sloga ili više njih unutar neke cjeline (riječi, skupa riječi) – silinom (jačinom, intenzitetom), dužinom (kvantitetom), visinom (tonom ili intonacijom riječi). Pojedini jezici imaju različite naglasne sustave. Silinski naglasak (dinamični, ekspiratorni) imaju jezici kao… Nastavi čitati →
nahsko-dagestanski jezici ili sjeveroistočni kavkaski, dio sjevernokavkaske jezične porodice. Tih 29 jezika ima više od 2,5 mil. govornika. Nahski su jezici čečenski (više od 800 000 govornika), inguški (više od 200 000 govornika) i bacbijski. Dagestanski se… Nastavi čitati →
Nahtigal, Rajko, slov. jezikoslovac (Novo Mesto, 14. IV. 1877 – Ljubljana, 29. III. 1958). Radio je u Beču i Grazu, od 1919. u Ljubljani. Bavio se staroslav., rus. i slov. jezikom i širim slav. temama… Nastavi čitati →
nahuatl, jezik iz uto-aztečke porodice (u kojoj su još npr. pajute, šošonski, komančki, hopi i dr.), njime govori narod Nahua (o. 1,5 mil. pripadnika; ime za starije vrijeme: Azteci) u sr. Meksiku. Prije španj. kolonizacije pisao se ideografsko-slogovnim pismom… Nastavi čitati →
Naković, Mihovil, gradišćanskohrvatski pisac (Veliki Borištof, Gradišće, Austrija, 27. IX. 1840 – Koljnof/Kópháza, Mađarska, 24. IV. 1900). Djelovao među gradišćanskim Hrvatima kao učitelj, najdulje u Cogrštofu, te od 1874. do smrti u Koljnofu kao ravnatelj škole i kantor. Prikupljao… Nastavi čitati →
naobrazba, znanje neke struke i vještine stečeno učenjem i usavršavanjem. Također, naziv kojim se označavaju stupnjevi obrazovanja (niže, srednje, više obrazovanje).
narječje ili dijalekt, poseban oblik jezika nekoga širega kraja, odlikuje se posebnostima (glasovnima, obličnima, rječničkima i dr.) u odnosu na narječja drugih krajeva. U dijalektologiji hrv. jezika n. je pojam viši od pojma dijalekta, pa su hrv. narječja (narječja… Nastavi čitati →
nashi (arap.), vrsta arap. pisma, nastala u VII. st., proširila se od X/XI., usavršila u Turskoj u XVI. st. (tur. nesih), upotrebljava se za pisanje Kurana. Danas najrasprostranjeniji tip.
nastavak, jedan glas ili glasovni skup koji dolazi iza osnove riječi. Taj novi dio riječi pripada morfologiji (oblicima: oblični nastavak, npr. osnove, pripada) ili tvorbi riječi (tvorbeni nastavak, npr. glasovni, tvorbeni, jezikoslovlje).
naš, šesnaesto slovo starocrkvenoslav. glagoljičke i ćirilske azbuke, za /n/. Ima brojevnu vrijednost 70 u glagoljici i 50 u ćirilici. Podrijetlo glagoljičkoga slova moglo bi biti u grč. pismu, no neki noviji pogledi vide za to slovo nastanak u… Nastavi čitati →
naturalia non sunt turpia (lat.), što je prirodno, nije sramotno.