JEZIČNE ZNANOSTI I PODRUČJA
sapunica 1. Pjena nastala otapanjem sapuna. 2. Dnevni tv serijal ugl. melodramske naravi. Dobio naziv po reklamama sapuna koje su pratile prva amer. emitiranja (engl. soap opera).
saraj (tur. iz perz.), kuća, dvor, palača. Isprva označava svaku veću zgradu. U Osman. Carstvu naziv za palaču vladara i najviših dostojanstvenika (vezira, paša, begova). Rezidencija sultana u Carigradu (na rtu između Mramornoga mora i Zlatnoga roga) nazivala se Saraj-buruni… Nastavi čitati →
sardinski jezik (sardski), jedan od romanskih jezika, govori se na Sardiniji, ima više od 1 mil. govornika. U XI–XIV. st. upotrebljavao se kao službeni jezik. Danas jezik općega saobraćaja, tiska, poezije. Veoma arhaičan romanski jezik, relativno blizak južnotalijanskim dijalektima.
sarkazam (grč.), oštra, pakosna poruga, jaka ironija, obično zasnovana na paradoksu. Polazište joj je negativan stav prema onomu kojem je upućena.
satemski jezici, naziv za one skupine indoeur. jezika u kojima su rekonstruirani ie. k’, g’, g’ h dali glasove tipa s, z (a te skupine odražavaju ie. kw,gw,gwh kao glasove… Nastavi čitati →
Saussure, Ferdinand de, švicarski jezikoslovac (Ženeva, 26. XI. 1857 – Vufflens-le-Château, kraj Ženeve, 22. II. 1913). Profesor indoeuropeistike i sanskrta u Ženevi. Osnivač ženevske lingvističke škole. Jezik se promatra kao društvena tvorevina, s razlikovanjem jezičnoga… Nastavi čitati →
Savina knjiga, izborno evanđelje i zbornik životopisa svetaca (sinaksar). Prepisivač iz glagoljičkoga predloška bio je pop Sava. Jedan od najstarijih mak. ćir. spomenika.
savjet, mišljenje, preporuka što treba i kako treba raditi, odn. kako postupati u nekom određenom slučaju.
Scaliger, Joseph Juste, francuski humanist, filolog i astronom talijanskoga podrijetla (Agen, 5. VIII. 1540 – Leiden, 21. I. 1609). Sin → J. C. Scaligera. Kao hugenot pobjegao poslije Bartolomejske noći iz Francuske, profesor filozofije… Nastavi čitati →
Scaliger, Julius Caesar, talijanski humanist, liječnik, književni teoretičar i klasični filolog (Riva del Garda, 23. IV. 1484 – Agen, 21. X. 1558). Tvrdio da je potomak veronske plemićke obitelji Della Scala (odatle prezime Scaligero). Prema… Nastavi čitati →
Schleicher, August, njem. indoeuropeist i slavist (Meiningen, 19. II. 1821 – Jena, 6. XII. 1868). Prof. u Pragu i Jeni. Bavio se rekonstrukcijom indoeur. prajezika. U jezikoslovlje uveo pojam i naziv morfologija, te rodoslovno stablo.… Nastavi čitati →
Schmidt, Johannes, njemački jezikoslovac (Prenzlau, 29. VII. 1843 – Berlin, 4. VII. 1901). Doktorirao u Jeni, habilitirao se u Bonnu; od 1876. do smrti predavao u Berlinu. U svojoj rekonstrukciji indoeuropskoga prajezika (vokalizam, tri reda… Nastavi čitati →
Schulze, Wilhelm, njemački jezikoslovac (Burgsteinfurt, 15. XII. 1863 – Berlin, 16. I. 1935). Profesor u Marburgu, Göttingenu i Berlinu. Izdavao ugledni jezikoslovni časopis Zeitschrift für vergleichende Sprachforschung (danas Historische Sprachforschung). Ubrzo nakon objavljivanja tekstova… Nastavi čitati →
seansa (franc.), sjednica, zasjedanje, sijelo, sastanak.
secirati (lat.) 1. Anatomski rezati, sjeći tkivo, izvoditi sekciju (razudbu); preparirati. 2. pren Potanko pregledati, analizirati, raspravljati.
sejm 1. Stari slav. naziv za sastanak, zbor, skupštinu (lat. conventus). Katkada znači i sajam (sejem, sajem). 2. Jednodomni parlament, najviše tijelo drž. vlasti u Poljskoj. 3. Rus. naziv za parlament u Finskoj 1809–17.
SEK, oznaka za novčanu jedinicu šved. krunu.
sekantan (lat.), dosadan, neugodan; koji smeta, zanovijeta, prigovara.
sekcija (lat.) 1. Dio, odjeljak, odsjek (npr. ustanove, društva i sl.). 2. med Rasijecanje, rezanje, seciranje, razudba. Najčešće se rabi kao izraz za obdukciju (razudbu), za carski rez (s. cesarea) ili za pojedine kirurške zahvate.
seksepil (engl.), privlačnost, erotska ili spolna privlačnost, pojam proširen iz svijeta film. zabave 1930-ih.
