JEZIČNE ZNANOSTI I PODRUČJA
sura (arap.), u islamu, naziv za poglavlje u Kuranu. Ima ih 114 i svaka nosi ime po tematskoj riječi ili po prvoj riječi. Različitih duljina, od nekoliko stranica do nekoliko redaka.
suša 1. Dugotrajno razdoblje bez oborina. 2. pren Nestašica.
suvenir (franc.), predmet koji se na putovanjima kupuje za uspomenu.
svahili (swahili), jedan od jezikâ iz por. bantu, ima nekoliko desetaka milijuna govornika (i kao prvi jezik i kao pomoćni jezik), u zemljama ist. i sred. Afrike te do Zaira i Mozambika. Nastao je vjerojatno kreolizacijom domaćih bantuskih jezika,… Nastavi čitati →
svetogrđe, sakrilegij, zloporaba ili vrijeđanje onoga što se smatra svetim, visokovrijednim u smislu vjerskom, moralnom i dr.
svežanj, naziv za sveske od kojih se načinio knjižni blok; u starim kodeksima svezak se sastojao od nekoliko napola presavijenih listova, lat. arcus (luk). → arak
svibanj, naziv za peti mjesec u godini (europeizam maj iz lat. upotrebljava se rjeđe), naslijeđen iz praslavenskoga.
svjedodžba, isprava o stečenoj vještini ili znanju ili o nekom stanju što ga potvrđuje neko kompetentno tijelo ili institucija. Školska s., isprava o završenom škol. obrazovanju; maturalna s., isprava o položenom ispitu zrelosti (završenoj sr. školi); liječnička s.… Nastavi čitati →
Š, š 1. Dvadeset i peto slovo hrv. latinice. 2. Znak za bezvučni prednjonepčani šuštavi suglasnik.
Šafárik, Pavol Jozef (na češkom: Pavel Josef Šafařík ili Šafárik), slovački filolog (Kobeliarovo, 13. V. 1795 – Prag, 26. VI. 1861). Studirao u Jeni, profesor i ravnatelj novoosnovane srpske gimnazije u Novom Sadu, u kojem je boravio… Nastavi čitati →
Šahmatov, Aleksej Aleksandrovič, rus. filolog (Narva, 5. (17.) VI. 1864 – Petrograd, 16. VIII. 1920). Bavio se poviješću rus. i istočnoslav. te južnoslav. jezika, rus. književnošću XI–XII. st., uredio izdanja nekih starih rukopisa (Povijest drevnih vremena), opisivao rus.… Nastavi čitati →
šarada (franc.), vrste zagonetke u kojoj se odgonetava riječ koja je predočena tekstom i razdvojena na manje cjeline s pojmovnim značenjima, npr. mali+na = malina, na+ranč+a = naranča, itd.
šatrovački govor, tip govora svojstven pripadnicima koje struke, društv. sloja, uže sredine i sl.; također, u užem smislu, poseban govor đakâ, šire mladeži, posebno neintegriranih dijelova društva, lopova, ološa i dr.; dijelovi šatrovačkoga ulaze u razgovorni jezik dijela pokoljenja… Nastavi čitati →
Šaumjan, Sebastian Konstantinovič, sovj. i amer. jezikoslovac (Tbilisi, 27. II. 1916 – London, 21. I. 2007). Bavio se generativnim i strukturnim jezikoslovljem i semiotikom (u Institutu rus. jezika Akademije znanosti SSSR). Od 1975. u SAD-u, prof. na Sveučilištu Yale.… Nastavi čitati →
Ščerba, Lev Vladimirovič, ruski jezikoslovac (Igumen, Minska gubernija, 3. III. 1880 – Moskva, 26. X. 1944). Bavio se psiholingvistikom, leksikografijom i fonologijom; jedan od osnivača teorije fonema, među utemeljiteljima petrogradske/lenjingradske jezikoslovne škole. U 1930-ima sudjelovao u promjenama pisma… Nastavi čitati →
šema (grč. preko njem.) → shema
Šentija, Josip, hrvatski publicist i leksikograf (Brnaze, kraj Sinja, 15. III. 1931). Diplomirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Započeo kao novinar, pisao za Slobodnu Dalmaciju i dr. Na RTV Zagreb od 1951; direktor Radio Zagreba (1962–67), poslije dopisnik iz… Nastavi čitati →
ševal (tur. iz arap.), deseti mjesec islam. kalendara.
