JEZIČNE ZNANOSTI I PODRUČJA
jest, naziv šestog slova stare glagoljske i ćirilske azbuke, koje se vjerojatno izgovaralo kao meko, palatalno rusko e.
jet-set (engl.) džet-set, mondeno (tzv. visoko) društvo, bogat društv. sloj koji se mahom kreće po zabavama i sudjeluje u glamuroznim društv. događanjima.
jeunesse dorée (franc.), zlatna mladež; bogati mladi ljudi, kojima su jedini ciljevi užici i zabava; prvotno najviši društv. sloj u Parizu.
jeux floraux (franc.), cvjetne igre, natjecanje pjesnika koji pišu na provansalskom jeziku, utemeljeno 1323. u Toulouseu; održavalo se u svibnju, nagrada je bio zlatni ili srebreni cvijet; od 1539–1895. pjesnici su se natjecali samo na franc. jeziku, potom ponovno na južnofranc. dijalektima.
jezici svijeta. Danas se u svijetu govori nekoliko tisuća jezika, obično se procjenuje da je to šest tisuća, no barata se i drugačijim procjenama, između tri i deset tisuća.
Jezici se mogu klasificirati genetski (rodoslovno), arealno i tipološki.
Po genetskoj… Nastavi čitati →
jezičac 1. Tanak komadić trske ili kovine koji je jednim krajem pričvršćen za pisak aerofonoga (zvukozvučnoga) glazbala i čije treperenje proizvodi zvuk. 2. Deminutiv od jezik. 3. Kazaljka na vagi.
jezik 1. U većine kralježnjaka, mišićni organ obložen sluznicom, smješten u usnoj šupljini. Sudjeluje u sisanju, žvakanju, gutanju, određivanju okusa i opipa, a u ljudi pomaže u oblikovanju glasova i govora. Anatomski se na jeziku razlikuju vrh, tijelo i korijen.… Nastavi čitati →
jezikoslovlje, znanost o jeziku. → filologija, → lingvistika
jidiš (skr. od njem. jüdisches Deutsch židovski njemački), jezik nastao u sr. vijeku, na osnovi njemačkoga. Njime govori više od 2 mil. Židova u svijetu – od toga više od tri četvrtine u SAD-u, nekoliko stotina tisuća u Izraelu te… Nastavi čitati →
jingo (engl.), šovinistički, borben, pretjerano rodoljuban; u Vel. Britaniji pogrdan nadimak za nacionalističke, militarističke i imperijalističke ekstremiste; pojam nastao u rus.-tur. ratu 1877–78; jingoizam, naziv amer. osvajačke politike s kraja XIX. st.
jod, deseto slovo feničkog i hebrejskog alfabeta; znak za poluvokal j; brojčana vrijednost 10.
Jokl, Norbert, austr. lingvist i knjižničar (Bizenc, danas Bzenec, Češka, 25. II. 1877 – ?, 8. V. 1942). Knjižničar i sveuč. prof. u Beču, proučavao alb. jezik. Ubijen u koncentracijskom logoru u Poljskoj. Djela: Studije… Nastavi čitati →
Jones, William, engleski orijentalist i pravnik (London, 28. IX. 1746 – Calcutta, 27. IV. 1794). Poliglot, govorio 28 jezika; predavao jezike i prevodio, poslije završio pravo, od 1783. živio u Calcutti; sudac tamošnjega Vrhovnoga suda,… Nastavi čitati →
Jonke, Ljudevit, hrvatski jezikoslovac i prevoditelj (Karlovac, 29. VII. 1907 – Zagreb, 15. III. 1979). Profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na Katedri za suvremeni hrvatski književni jezik te na Katedri za bohemistiku (predavao češku… Nastavi čitati →
joruba, jezik kojim govore Jorube, pripada kva skupini kongo kordofanske porodice jezika; oko 25 mil. govornika, služb. jezik u Nigeriji (narječje oyo), govori se i u Beninu, Gani, Togu i dr. Tonski jezik s 12 samoglasnika i 19… Nastavi čitati →
jota (grč.) 1. Deseto, najmanje slovo staroga grč. alfabeta; znak za samoglasnik i; brojčana vrijednost 10. 2. pren Nešto vrlo malo, sitnica; ni za jotu, nimalo, ništa, ni u najmanjoj mjeri.
jotacija, u hrv. jeziku zamjenjivanje nenepčanog (nepalatalnog) suglasnika odgovarajućim parom nepčanoga (palatalnoga) suglasnika – k/č, g/ž, h/š, c/č, z/ž, s/š, t/ć, d/đ, l/lj, n/nj – te suglasnika p, b… Nastavi čitati →
ju, slovo stare glagoljičke i ćir. azbuke; jotovana varijanta vokala u.
jubilej (lat. iz hebr.) 1. Svečano obilježavanje, proslava značajne godišnjice neke osobe, događaja ili ustanove (25., 50., 100.). 2. U Kat. crkvi, godina općeg oprosta; god. 1300. papa Bonifacije VIII. uveo je slavljenje jubileja svake stote godine, Klement VI. … Nastavi čitati →
