Androgej (grčki: Andrógeōs), u grčkoj mitologiji, sin kralja Minosa na Kreti. Kad je pobijedio u panatenejskim igrama u Ateni, ubio ga iz zavisti atenski kralj Egej. Za kaznu su morali Atenjani svake godine slati na Kretu, kao žrtvu… Nastavi čitati →
Androklo (grčki: Ándroklos), lik iz iz grčke mitologije, rob kojega je u cirkusu poštedio lav iz zahvalnosti što mu je ranije izliječio ranjenu šapu izvadivši iz nje trn. Motiv je u književnosti obradio → Bernard Shaw (Androklo i trn).
Andromaha (grčki: Andromákhē), žena glavnog trojanskog junaka Hektora. U IV. knjizi → Ilijade prikazana je kao simbol bračne ljubavi u dirljivoj sceni rastanka prije → Hektorova odlaska u boj, gdje ga je čekala smrt. Nakon… Nastavi čitati →
Andromeda (grčki: Androméda), u grčkoj mitologiji, kći etiopskoga kralja Kefeja i Kasiopeje. Razljutila je bogove zbog hvalisanja da je ljepša od → nereida, pa je žrtvovana nekome morskom čudovištu. Spašava je → Perzej i ženi… Nastavi čitati →
Andronik Flavije (latinski: Flavius Andronikos), grčki kipar iz Afrodizija u Kariji (II. stoljeće) Naturalističkim i patetičnim stilom, na način kasno helenističke plastike, izradio sa suradnicima grupu skulptura s likovima bogova.
Andronik I. Komnen, bizantski car (Carigrad, oko 1122 – Carigrad, 12. IX. 1185). Prijestolje zauzeo prevratom 1183. Brutalnom represijom nastojao skršiti moć domaćih velikaša; djelovao na iskorjenjivanju korumpiranosti činovništva i poreznih zloporaba. Ubijen u pobuni.
Andronik II. Paleolog, bizantski car (Nikeja, 25. III. 1259 – Carigrad, 13. II. 1332). Vladao 1282–1328. Za njegova vladanja slabe moć i utjecaj Bizanta; istodobno je porasla opasnost od Mlečana i Genovežana. Ugrožen namjerama Zapada glede obnove… Nastavi čitati →
Andronik III. Paleolog, bizantski car (Carigrad, 1296 – Carigrad, 15. VI. 1341). Vladao od 1328. Izvršio sudske reforme, obnovio bizantsku ratnu flotu. Uz savezništvo maloazijskih Seldžuka postigao manje uspjehe u Tesaliji (1333) i Epiru (1337). U ratovima… Nastavi čitati →
Andronik IV. Paleolog, bizantski car (Carigrad, 2. IV. 1348 – Carigrad, 28. VI. 1385). Stariji sin cara → Ivana V. Paleologa. Više puta pokušavao svrgnuti oca. Uz pomoć Genovežana pobjegao iz zatvora, zauzeo… Nastavi čitati →
Andronik s Roda, grčki filozof (←I. stoljeće). Jedanaesti upravitelj peripatetičke škole u Ateni nakon Aristotela; sakupljao i komentirao Aristotelova djela, te priredio njihovo prvo kritičko izdanje. Sastavio katalog Aristotelovih djela i komentar uz Kategorije, a u logici mijenjao i… Nastavi čitati →
Andropov, Jurij Vladimirovič, sovjetski političar (Nagutskaja, Kavkaz, 15. VI. 1914 – Moskva, 9. II. 1984). Veleposlanik SSSR-a u Mađarskoj 1954–57, radio na pripremi sovjetske invazije nakon ustanka protiv prosovjetskog režima. Načelnik KGB-a 1967–82, istaknuo se… Nastavi čitati →
Androutsos, Andreas, borac za grčku neovisnost (Arkitsa, oko 1740 – ?, 1793). Otac Odysseasa. Nazivan “Rumelijskim lavom”. Tijekom rusko-turskog rata (1787–92) podržavao ruske postrojbe; nastavio ratovanje protiv Turaka i nakon što je ruska carica Katarina sklopila mir. Boreći se… Nastavi čitati →
Androutsos, Odysseas, borac za grčku neovisnost (?, 1790 – ?, 1825). Sin Andreasa. U vrijeme prve etape grčkog rata za nezavisnost (1821–24) više puta porazio tursku vojsku. Zbog velike popularnosti i ugleda u narodu, omrznut među članovima privremene grčke… Nastavi čitati →
Andrović, Ivan, hrvatski publicist, leksikograf, pisac i prevoditelj (Skradin, 15. XII. 1876 – Zagreb, 20. III. 1954). Objavio oko četrdeset knjiga i brošura iz jezikoslovlja, književnosti, povijesti, sociologije, religije i prava na hrvatskom, talijanskom i… Nastavi čitati →
Andrzejewski, Jerzy, poljski književnik (Varšava, 19. VIII. 1909 – Varšava, 19. IV. 1983). Jedan od najistaknutijih poljskih pisaca XX. stoljeća. U svojim prozama tematizira odnos politike i morala, kao i problem totalitarizma. Proslavio se zbirkom… Nastavi čitati →
Anđelić, Pavao, hrvatski arheolog i povjesničar (Sutlići, kraj Konjica, BiH, 29. II. 1920 – Sutlići, 7. VIII. 1985). Studij prava završio u Zagrebu; povijest studirao u Sarajevu, doktorirao u Beogradu 1972. Od 1955–76. arheolog u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.… Nastavi čitati →
Anenkov, Pavel Vasiljevič, ruski književni kritičar (Moskva, 19. VI. 1813 – Dresden, 8. III. 1887). Pristaša larpurlartizma. Autor književnog portreta Gogolja, Turgenjeva, Bjelinskog, Hercena i dr., te memoarskog djela Književne uspomene.
Anenski, Inokentij Fjodorovič, ruski književnik i prevoditelj (Omsk, 20. VIII. 1856 – Petrograd, 30. XI. 1909). Pisao simbolističku liriku i drame s antičkim sadržajima. Prevodio Euripidova djela.
Anerio, Felice, talijanski skladatelj (Rim, oko 1560 – Rim, 27. IX. 1614). Pjevač (sopranist) u crkvenim zborovima (Santa Maria Maggiore; Cappella Giulia; San Luigi dei Francesi), učitelj glazbe (Collegio dell’ Inglesi), skladatelj papinske kapele i zborovođa… Nastavi čitati →
Anerio, Giovanni Francesco, talijanski skladatelj (Rim, 1567 – Graz, 12. VI. 1630). Brat Feliceov. Pjevao u dječačkom zboru papinske kapele, poslije zborovođa u dvjema rimskim crkvama, pa u katedrali u Veroni i (kraće vrijeme) na kraljevskom dvoru u Krakovu.… Nastavi čitati →
