Hermogen iz Tarsa, grč. retor (?, I. st.). Pisao o povijesti Frigije (O Frigiji) i Sirije (O šupljoj Siriji). Pretpostavlja se da ga je dao pogubiti car Domicijan; u Sudi poistovjećen s kasnijim imenjakom, također iz Tarsa.
Hermokrat (grč. Hermokrátēs), sirakuški vojskovođa (u. ←407). Prvak oligarhijske stranke na Siciliji. Kada su demokrati preuzeli vlast, H. je prognan (←410). Poginuo pri ponovnom pokušaju osvajanja Sirakuze. Platon ga navodi u dijalozima Kritija i Timej.
Hernández, Felisberto, urug. književnik (Montevideo, 20. X. 1902 – Montevideo, 13. I. 1964). Istaknuo se kao pisac kratkih priča koji nerijetko svoje junake dovodi u neobične i fantastične situacije. Važ. zbirke: Odlutali konj; Svijeće… Nastavi čitati →
Hernández, José, arg. književnik (Chacra de Pueyrredón, 10. IX. 1834 – Buenos Aires, 21. X. 1886). Prvenstveno poznat kao pisac epa Martin Fierro (1872–79) u 46 pjevanja (7218 stihova), u kojem je u nar. osmercu… Nastavi čitati →
Hernández, Miguel, španj. pjesnik (Orihuela, 30. X. 1910 – Alicante, 28. III. 1942). U građ. ratu na strani republikanaca, umro u zatvoru 1942. Proslavio se klasično oblikovanim pjesmama u kojima iznosi mnoštvo dojmljivih slika prožetih… Nastavi čitati →
Herod Agripa I., judejski kralj (?, ←10 – ?, 44). Antipatrov sin, unuk Heroda Velikog. Odgojen u Rimu, prijateljevao s budućim carevima Kaligulom i Klaudijem. God. 37. Kaligula mu je dodijelio kralj. naslov i povjerio na upravu područje Cezareje… Nastavi čitati →
Herod Agripa II., palestinski tetrarh (27 – o. 93). Sin Heroda Agripe I., posljednji vladar iz ogranka Herodejaca. God. 50. kralj Halkide u juž. Libanonu; 53. taj naslov mijenja za vladavine nad područjem oko Cezareje Filipove. Zalagao se za… Nastavi čitati →
Herod Antipa, palestinski tetrarh (←21 – Lugdunum Convenarum, 39). Drugi sin Heroda Velikog, suprug Herodijade. Poslije očeve smrti (←4) tetrarh Galileje i Pereje. Prijatelj rim. cara Tiberija, osnovao grad Tiberias. Dao pogubiti Ivana Krstitelja. Sukobljavao se s Herodom Agripom… Nastavi čitati →
Herod Arhelaj, palestinski tetrarh (Judeja, ←22 – Galija, o. 18). Sin i gl. nasljednik Heroda Velikog. Nakon očeve smrti (←4) zatražio od Rima potvrdu kralj. naslova i vlast nad Judejom, Idumejom i Samarijom. Iako mu je potvrđena vlast nad… Nastavi čitati →
Herod Atički (grč. Hērōdes Attikós; lat. Tiberius Claudius Atticus Herodes), grč. govornik i filozof (Maraton, o. 101 – Atena, 177). U Rimu od 140, učitelj rim. careva Marka Aurelija i Lucija Vera. Nasljedstvom od oca dao sagraditi više… Nastavi čitati →
Herod Filip, palestinski tetrarh (?, – 34). Sin Heroda Velikog. Vladao manjim dijelovima Palestine oko Cezareje Filipove. Umro bez potomaka te je rim. car Kaligula predao njegovu zemlju na upravljanje Herodu Agripi I.
Herod I. Veliki, judejski kralj (oko ←73 – ←4). Antipatrov sin. God. ←47. postao voj. zapovjednik (strateg) Galileje; ←37. uz pomoć Rima preuzeo je vlast i postao kralj Judeje. Okrutno pogubio polit. suparnike, ali i mnoge članove svoje obitelji… Nastavi čitati →
Heroda (grč. Hērōdas) ili Heronda (Hērōndas), grč. pjesnik (←III. st.). Vjerojatno s otoka Kosa. Poznat kao pisac Mimijamba, tj. mima, kratkih prizora iz svakodnevnog života napisanih u jambima odn. holijambima. U njima je u obliku dijaloga… Nastavi čitati →
Herodijada (grč. Hērôdiás), Aristobulova kći i unuka Heroda Velikog (? – ?, nakon 39). Isprva supruga svojega strica Heroda Filipa, kojega je napustila te se udala za njegova brata Heroda Antipu. Potonji je (prema Evanđelju) na njezin nagovor… Nastavi čitati →
Herodijan (grč. Hērôdianós), grč. povjesničar (Antiohija, o. 180 – poslije 238). Vjerojatno rodom Sirijac. Autor djela Povijest carstva nakon Markove smrti (I–VIII), u kojem je opisao razdoblje od 180. do 238. i dao niz životopisa rim. careva. Djelo je… Nastavi čitati →
Herodik, grč. liječnik iz Selimbrije u Traciji (o. ←V st.). Osnovao teorijsku i praktičnu higijensku gimnastiku. Pretpostavlja se da je bio Hipokratov učitelj.
Herodot (grč. Hēródotos), grč. povjesničar, nazvan “ocem povijesti” (Halikarnas, Karija, o. ←484 – Atena, o. ←424). Zarana sudjeluje u polit. borbama u Halikarnasu protiv tiranina Ligdamisa. Nakon što je prognan s cijelom obitelji, odlazi na otok Sam(os). Otuda kreće… Nastavi čitati →
Herofil (grč. Hēróphilos), grč. liječnik i anatom u Aleksandriji (Kalcedon, Bitinija, ←335 – ←280). Došao do mnogih anatomskih spoznaja secirajući životinjske strvine i ljudska trupla. Naglasio važnost mjerenja pulsa, uveo u terapiju mnoge nove lijekove.
Heroja i Leandar (grč. Hērô i Léandros), po grč. mitologiji, nesretan ljubavni par; Leandar iz Abida na Helespontu zaljubio se u Heroju, Afroditinu svećenicu, koja je stanovala na suprotnoj obali. Leandar se utopio jedne noći kada je plivao do… Nastavi čitati →
Hérold, Louis-Joseph-Ferdinand, francuski skladatelj (Pariz, 28. I. 1791 – Pariz, 19. I. 1833). Školovao se u Parizu, 1812. osvojio Prix de Rome, 1815. u Napulju nastupio kao operni skladatelj, poslije u Parizu bio korepetitor… Nastavi čitati →
