Argensola, Lupercio Leonardo de, španjolski pjesnik (Barbastro, 14. XII. 1559 – Napulj, III. 1613). Pisao tragedije (Isabella; La Alejandra), kancone, satire i uspješne sonete pod utjecajem Horacija i Vergilija, koje je sabrao u zajedničkoj knjizi s bratom… Nastavi čitati →
Argenson, Marc Pierre comte d’, francuski državnik i pisac (Pariz, 16. VIII. 1696 – Pariz, 22. VIII. 1764). Ministar rata; preustrojio vojsku i osnovao Vojnu akademiju (1751). Prijatelj francuskih enciklopedistâ i Voltairea, kojemu je davao… Nastavi čitati →
Argento, Dario, talijanski filmski redatelj i scenarist (Rim, 17. IX. 1943). Vodeći europski autor filmova strave, među kojima se suptilnošću i osebujnom vizualnošću ističe Suspiria (1978). Ostali važniji filmovi: Mačka s devet repova (1970), Tajna napuštene kuće (1976), Pakao (1979).
Argerich, Marta, argentinska pijanistica (Buenos Aires, 5. VI. 1941). S osam godina nastupala kao solistica s orkestrom. Studirala kod Vincenza Scaramuzze, Friedricha Gulde, Nikite Magaloffa i Artura Benedettija Michelangelija, dobitnica Busonijeve nagrade u Bolzanu i 1. nagrade… Nastavi čitati →
Arghezi, Tudor (Ion N. Theodorescu), rumunjski književnik (Bukurešt, 21. V. 1880 – Bukurešt, 14. VII. 1967). Pisao pjesme, proze, pamflete, knjige za djecu, drame i eseje. Prvu lirsku zbirku Prikladne riječi objavio tek 1927, nametnuvši se… Nastavi čitati →
Arguedas ili Argüedas, Alcides, bolivijski književnik i sociolog (La Paz, 15. VII. 1879 – Chulumani, 8. V. 1946). Proslavio se romanom Brončana rasa, jednim od najvažnijih djela hispanoameričke književnosti, u kojem opisuje bolivijsku stvarnost.
Arguedas, José María, peruanski književnik i antropolog (Andahuaylas, 18. I. 1911 – Lima, 28. XI. 1969). U prozama opisuje vlastito djetinjstvo i svijet Indijanaca. Javio se zbirkom novela Voda, za kojom slijede romani Yawar… Nastavi čitati →
Argunov, Ivan Petrovič, ruski slikar (Sankt Peterburg, 1729 – Moskva, 1802). Začetnik realističkog portreta; reprezentativni portreti članova obitelji Šeremetjevih, Harpanovih te svečani portreti Katarine II.
Arhelaj, grčki kipar iz Prijene (2. polovica ←II. stoljeća). Autor čuvenog i često repliciranoga signiranog reljefa Homerova apoteoza (u Britanskom muzeju) izrađenog na način azijske helenističke škole.
Arhelaj, makedonski kralj od ←413. do ←399. Uz pomoć Atene zauzeo Pidnu (←410). Podigao novi glavni grad Pelu; preustrojio makedonsku vojsku (uveo teško naoružano pješaštvo); proširio makedonski utjecaj u Tesaliji. Poticao širenje grčke kulture; okupljao mnogobrojne grčke umjetnike i književnike.
Arhelaj (grčki: Arkhélaos), grčki filozof (←V. stoljeće). Rodom iz Atene ili iz Mileta. Bio je u Ateni Anaksagorin učenik i prema predaji Sokratov i Euripidov učitelj; posrednik između predsokratovske filozofije prirode i sokratovske etike. Prema njemu um nije… Nastavi čitati →
Arhelaj, vojskovođa pontskoga kralja Mitridata VI. (←I. stoljeće). Makedonac; kao zapovjednik Mitridatove mornarice i vojske zauzeo ←88. Delos, Pirej i dio Grčke. Nakon pada Atene pobijedili ga Rimljani kod Heroneje pa se povlači prema Termopilama. Nakon potpisivanja mira sa… Nastavi čitati →
Arhestrat (grčki: Arkhéstratos), grčki književnik iz → Gele na Siciliji (←IV. stoljeće). Autor gastronomske pjesme Ugodan život, napisane u obliku putopisa, u kojem se nabrajaju i opisuju jela i pića pojedinih naroda.
Arhidam II. (grčki: Arkhídamos), spartanski kralj iz roda Euripontida (? – ?, ←427). Vladao od oko ←469. Isprva se protivio ratu s → Atenom (smatrajući → Spartu nespremnom); uvidjevši da je rat neizbježan, ←431. ulazi u… Nastavi čitati →
Arhidam III., spartanski kralj iz roda Euripontida (?, oko ←400 – Manduria, ←338). Vladao od ←361. U tzv. Drugome svetom ratu saveznik Fokejaca. Poginuo u prvom sukobu s Lukancima ili Mesapijcima. Podignut mu je spomenik u Olimpiji.
Arhija, Aulo Licinije (latinski: Aulus Licinius Archias), grčki pjesnik iz Antiohije (oko 118 – oko 62). → Ciceron ga u govoru Pro Archia poeta branio od napada da je nelegalno prisvojio rimsko građansko pravo.
Arhiloh (grčki: Arkhílokhos), grčki pjesnik (otok Par, oko ←675. – ? ←635). Bio je ratnik i putujući pjevač. Prvi pjesnik koji je postavio osobne doživljaje u središte svoje poezije i prvi jambograf. Pisao kratke lirske pjesme, himne i elegije.
Arhimed (grčki: Arkhimédēs), grčki matematičar i fizičar (Sirakuza, ←287 – Sirakuza, ←212). Opisivanjem i upisivanjem pravilnih poligona u krug dobio vrijednost broja π koja je približna vrijednosti 3,14. Izračunao površine i volumene mnogih likova i tijela, odredio njihovo… Nastavi čitati →
Arhita (grčki: Arkhýtas) iz Tarenta, grčki filozof (←400 – ←365), pitagorovac, Platonov prijatelj, naučava da se supstancija stvari sastoji u jedinstvu materije i forme, a pokretačka prasnaga (energeia) uobličava materiju u pojedinačna tijela. Bavio se matematikom,… Nastavi čitati →
Ariadna (grčki: Ariádnç), prema grčkoj mitologiji, kći kralja Minosa s Krete. Pomogla Tezeju da u labirintu ubije Minotaura, te s pomoću klupka izađe iz labirinta. Tezej zatim pobjegne s njom, ali je napusti na otoku Naxosu gdje je… Nastavi čitati →
