POVIJEST I POVIJESNE ZNANOSTI
Herakleja Pontska, grč. kolonija u Bitiniji na Crnome moru (danas ruševine kraj tur. naselja Eređli jz od Zonguldaka). Utemeljili su je Megarani i Beoćani u ←VI. st. Tijekom više stoljeća važna prometna raskrsnica i posredničko središte u trgovini s… Nastavi čitati →
herakleje (grč. Hērákleia), svečanosti u čast heroja Herakla slavljene diljem Grčke, poglavito u Tebi. Sačuvani natpisi svjedoče o održavanju gimnastičkih natjecanja za trajanja tih svečanosti.
Heraklije I., biz. car (Kapadocija, o. 575 – Carigrad, 11. II. 641). Utemeljitelj dinastije koja je vladala Bizantom 610–717. Zavladao svrgnuvši uzurpatora Foku (610) u politički nepovoljnim okolnostima za Carstvo (Perzijanci su zauzeli Siriju, Palestinu i Egipat,… Nastavi čitati →
Heraklov uzao (lat. nodus Herculeus), pojas nevjeste koji je smio odvezati samo njezin ženik; prema pojasu koji je Heraklo dobio od svoje ljubavnice, amazonske kraljice Hipolite.
heraldika (iz lat. preko franc.) ili grboslovlje, pomoćna pov. znanost ili disciplina koja proučava postanak i razvoj grbova te načela njihova sastavljanja i umj. oblikovanja. Isprva isključivo opisuje (blazonira) izgled grbova; najstarije takvo deskriptivno djelo jest opis srednjovj. grbova… Nastavi čitati →
Hérault de Séchelles, Marie Jean, franc. revolucionar (Pariz, 20. IX. 1759 – Pariz, 5. VIII. 1794). Sudionik osvajanja Bastille. Poslanik Zakonodavne skupštine; 1792. napisao proglas narodu o “domovini u opasnosti” (od strane intervencije); iste god.… Nastavi čitati →
Herberstein, Ivan Žigmund (Žiga), austrijski diplomat i povjesničar slovenskoga podrijetla (Vipava, 23. VIII. 1486 – Beč, 28. III. 1566). Od 1514. u službi njemačkih careva Maksimilijana I. i Karla V.; zbog velike erudicije i poznavanja… Nastavi čitati →
Herberstein, Johann Ferdinand, austr. feldmaršal (?, 1663 – Graz, 1721). Zapovjednik u Voj. granici, potpredsj. Dvorskoga ratnog vijeća u Grazu. Sudionik u borbama u Bečkom ratu (1683–99), istaknuo se prilikom oslobađanja Budima (1686). Nakon Karlovačkog mira član povjerenstva za… Nastavi čitati →
Herberstein, Johann Joseph, austr. general (?, o. 1630 – Graz, 30. XI. 1689). Od 1669. do smrti zapovjednik Hrv. granice. God. 1670. vodio akcije kojima je bio cilj gušenje Zrinsko-frankapanske urote. Sudjelovao u pljački i zapljeni imanja… Nastavi čitati →
herceg (od starovisokonjem. herizogo vojskovođa), naziv kojim se u hrv. povijesti označavao vojvoda ili knez (lat. dux). Od vremena vladavine dinastije Arpadovića h. je zamjenik vladara u Hrvatskoj i potpuno mu je ravnopravan (posljednji h. bio je Ivaniš Korvin).… Nastavi čitati →
Herceg Novi, grad i luka na sjev. obali Hercegnovskoga (Topljanskoga) zaljeva u Boki kotorskoj, Crna Gora; 3780 st. Leži i na padinama Dobraštice (1679 m). Sačuvan je stari dio s ostacima srednjovj. tvrđave Španjola i gradskih zidina, s tornjem… Nastavi čitati →
Hercegovački sandžak, osman. voj.-upravna jedinica na prostoru od Cetine na zapad do Lima na istok. Osn. 1470. Do 1572. sjedište se nalazilo u Foči, Mostaru, potom do 1833. u Pljevljima. Isprva dio Rumelijskog, od 1580. Bos. pašaluka. U razdoblju… Nastavi čitati →
Hercegović, Ahmed-paša, tur. državnik i vojskovođa (Herceg Novi, o. 1456 – kraj Haleba, Sirija, 1517). Najmlađi sin hercega Stjepana Vukčića Kosače. Prešao na islam i promijenio ime Stjepan u Ahmed. U razdoblju od 1497. do 1515. četiri puta veliki… Nastavi čitati →
Hercegovina, juž. dio Republike Bosne i Hercegovine. Obuhvaća nešto manje od 1/5 drž. teritorija BiH i nešto više od 1/10 st. Niska Hercegovina (5946 km2) dio je sredozemnoga prostora. Sastoji se od vapnenačkih zaravni, polja u kršu… Nastavi čitati →
Herkulanej (lat. Herculaneum), ant. grč. grad u Napuljskome zaljevu, stradao (←79) kad i Pompeji od erupcije Vezuva. Nađena je i knjižnica s mnogobrojnim tekstovima grč. filozofa.
Herman II. Celjski → Celjski
hermandad (španj. bratstvo), naziv za srednjovj. savez španj. gradova, ustrojen radi održavanja javnog reda i progona razbojnika. Spominje se od XII. st.; sred. XIII. st. osnovan je u Aragonu i 1282. u Kastilji, koji se 1295. spojio s h. iz… Nastavi čitati →
Hermann Billung, saski vojvoda (? – Quedlinburg, 27. III. 973). Oton I. imenovao ga je 936. markgrofom na Labi protiv Slavena i Danaca. Skršio pobunu saske vlastele. Imenovan vojvodom. God. 955. ugušio ustanak polapskih Slavena protiv Franaka.
Hermann iz Reichenaua (Hermannus Contractus/Herman Hromi), njemački ljetopisac, matematičar, astronom, skladatelj i pjesnik (Saulgau, Švapska, 18. VII. 1013 – Reichenau, 24. IX. 1054). Redovnik u benediktinskome samostanu u Reichenauu. Autor Ljetopisa (Chronicon) koji opisuje događaje od rođenja… Nastavi čitati →
