POVIJEST I POVIJESNE ZNANOSTI
Kompolje, naselje u neposrednoj blizini Otočca, Ličko-senjska županija; 386 st. Tragovi naselja iz kasnoga brončanog doba. Nađeno je oko 500 grobova ilir. Japoda s bogatim inventarom. U rim. doba ovdje se vjerojatno nalazilo japodsko naselje Avendo, spomenuto u… Nastavi čitati →
komsa-kultura, mezolitička kultura sjev. dijela Skandinavije, nazvana prema planini Komsi u Norveškoj. Karakteristično kameno oruđe.
komtur (lat. preko njem.), u srednjovj. viteškim redovima, poglavito u ivanovaca i njem. viteškog reda, vitez kojemu je na upravljanje povjeren jedan ili više burgova. Više burgova katkada su tvorili jednu pokrajinu kojom je upravljao pokrajinski k. (commendator provincialis).… Nastavi čitati →
Komulović (Comuleo), Aleksandar, hrv. diplomat i vjerski pisac (Split, 1548 – Dubrovnik, 11. VI. 1608). Split. kanonik; potom djelovao u Zavodu sv. Jeronima u Rimu te obavljao razne diplomatske službe za Rim. kuriju (apostolski vizitator za Balkan… Nastavi čitati →
komun (tal.), seoska općina u Istri, Kvarneru i Hrv. primorju. Spominje se u najstarijim glagoljskim ispravama. U XVI. st. spominje se i mali komun, čine ga isluženi župani i suci koji biraju nove nositelje općinske uprave.
komuna (lat. preko tal.), u općenitom značenju, zajednica. Naziv k. upotrebljava se za eur. srednjovj. gradove koji su imali određeni stupanj samouprave i time bili donekle izdvojeni iz feud. ustroja vlasti i uprave i izravno podložni središnjoj drž. vlasti. Komune… Nastavi čitati →
komunari (franc.), sudionici → Pariške komune 1871.
Konavle (Konavli), općina, jugoistočno od Dubrovnika (na krajnjem jugu Republike Hrvatske), u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Površine 209 km2; 8577 stanovnika (2011). Središte općine nalazi se u Cavtatu (2153 stanovnika, 2011). Pruža se od Plata na sjeverozapadu do rta… Nastavi čitati →
koncentracijski logori, veći ograđeni prostori koji služe za mjesta masovnog zatočenja ljudi. Za razliku od zatvora gdje su kažnjenici smješteni na određeno vrijeme na temelju odgovarajuće sudske presude, u konc. logore se masovno sabiru čitave društv. skupine koje progoni… Nastavi čitati →
Kondilis, Georgios, grčki general i političar (Prousos, 14. VIII. 1879 – Atena, 31. I. 1936). Časnik u balkanskim ratovima. General od 1922. Pristao uz Elefteriosa Venizelosa, sudjelovao u vojnom udaru 1922. kojim je oboren Konstantin I. i utemeljena… Nastavi čitati →
kondotjer (talijanski: condotierro vojskovođa, vojvoda; vođa), profesionalni vojni zapovjednik plaćeničkih postrojba u Italiji u XIV. i XV. stoljeću. Isprva su kondotjeri u Italiju dolazili iz Španjolske, Njemačke i Engleske te stupali u plaćeničku službu papa, gradova ili država. Njihove su… Nastavi čitati →
Kongresna Poljska, polj. kraljevstvo uspostavljeno odlukama Bečkoga kongresa 1815. Sklopila personalnu uniju s Rusijom. Nakon polj. ustanka 1830. priključena Rusiji.
Konijari ili Konjari (prema gradu Konya u Maloj Aziji), Turci koji su se naselili u Makedoniji i Traciji, prva skupina već u X. st., a većina u XIV. st.
konkistadori ili konkvistadori (španj.), španj. vojnici pustolovi u službi svoje vlade, koji su, uz okrutnosti počinjene nad domorocima te pljačku zatečenih civilizacija, osvojili za Španjolsku tijekom XVI. st. prostrana područja u Sr. i Juž. Americi. Za uspješna osvajanja vlada ih… Nastavi čitati →
Konon (grč. Kónon), atenski vojskovođa (prije ←444 – Cipar, ←392). U više navrata obnašao dužnost stratega. Tijekom Peloponeskog rata (←431. do ←404) istaknuo se u više pom. akcija protiv Sparte. God. ←394. u pom. bitki kraj Knida, uz pomoć… Nastavi čitati →
Konopczyński, Władysław, poljski povjesničar (Varšava, 26. XI. 1880 – Mlynnik, kraj Ojcowa, 12. VII. 1952). Profesor na Sveučilištu u Krakovu (od 1917). Proučavao novovjekovnu povijest Poljske, osobito XVII. i XVIII. stoljeće. Objavljivao povijesnu građu iz XVIII. stoljeća.… Nastavi čitati →
Konrad I., njem. kralj (? – ?, 23. XII. 918). Franački vojvoda. Nakon gašenja njem. loze Karolinga, izabran (911) za njem. kralja. Vodio mnogobrojne ratove s Dancima, Mađarima i Slavenima. Nastojao održati tradiciju snažne sred. kralj. vlasti. U… Nastavi čitati →
Konrad II., njem. kralj (o. 990 – Utrecht, 4. VI. 1039). Sin grofa Henrika od Speyera. Po ženskoj liniji potomak rim.-njem. cara Otona I. Okrunjen za njem. kralja 1024; od 1027. rim.-njem. car. Proširio njem. posjede na dio… Nastavi čitati →
Konrad III., njem. kralj (?, 1093 – Bamberg, 15. II. 1152). Sin švapskoga vojvode Fridrika I. Naslov švapskoga vojvode obnašao od 1116. Isprva protukralj Lotaru III. (1127–35). Nakon njegove smrti (1137) okrunjen (1138) za njem. kralja. Utemeljitelj njem.… Nastavi čitati →
Konrad IV., njemački kralj (Andria, Apulija, 25. IV. 1228 – kraj Lavella, 21. V. 1254). Sin cara → Fridrika II. Još za očeva života okrunjen za njemačkoga kralja (od 1237). Kralj Sicilije od 1251. Iste godine… Nastavi čitati →
